Hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić sredinom mjeseca je ustvrdio da postoje utjecajni krugovi unutar Europske unije koji se zalažu za “ciprizaciju” Bosne i Hercegovine, odnosno uspostavljanje takvog modela unutarnjih odnosa u BiH u kojem bi različite etničke zajednice funkcionirale posve odvojeno.
Komšić je tada izravno prozvao Miroslava Lajčaka, bivšeg visokog predstavnika u BiH i sadašnjeg ravnatelja odjela za Balkan, istočno partnerstvo i Rusiju u europskoj vanjskopolitičkoj službi (EEAS). Prema Komšićevim riječima, Lajčak je jedan od utjecajnih europskih službenika koji se zalažu za “ciprizaciju” BiH.
I predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija u jednoj je izjavi kritizirao sklonost dijela europskih političara prema takvim rješenjima koja bi vodila daljnjim podjelama Bosne i Hercegovine, zemlje u kojoj po mnogima već sada postoje tri odvojena društva, tek s naznakama nekadašnje multietničnosti i multikulturalnosti.
Spominjanje Lajčaka bilo je dijelom isprovocirano ulogom toga slovačkog političara i diplomata u postizanju sporazuma između visoke europske predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton i predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika o početku pregovora o reformi pravosuđa u BiH. Tim je sporazumom poništena odluka o kontroverznom referendumu u Republici Srpskoj, ali je prema nekim mišljenjima u Sarajevu jednako tako i Milorad Dodik spašen od izvjesne smjene i sankcija međunarodne zajednice.
No, postoji li doista mogućnost da Bosna i Hercegovina bude podijeljena po ciparskom modelu? Neki analitičari u Sarajevu, poput Envera Kazaza, smatraju da je već odavno na dijelu “ciprizacija” BiH i da su politike svih triju nacionalnih elita tome pridonijele.
“Bez obzira na to što se Karadžiću sudi u Den Haagu, njegova politička logika trijumfirala je u postdaytonskoj BiH. Ona danas pred našim očima prelazi u državni projekt Republike Srpske i sve politike ucjenjuje da se pridruže u “ciprizaciji” BiH”, napisao je Kazaz u jednom komentaru.
Ipak, na deklarativnoj razini svi vodeći međunarodni političari podržavaju puni teritorijalni integritet BiH. I Bruxelles i Washington, putem izjava svojih dužnosnika, stalno ponavljaju da podjela BiH nije opcija rješenja bosanskohercegovačke krize.
U ovom kontekstu zanimljivu izjavu dao je odlazeći britanski veleposlanik u BiH Michael Tatham, a prenosi je sarajevski Dnevni avaz od četvrtka. Tatham je, zamoljen da prokomentira izjave po kojima neki europski političari, uključujući Lajčaka, “rade protiv BiH”, demantirao da postoji takva vrsta podjela unutar Europske unije.
“Stalno u posljednje tri godine slušam da je međunarodna zajednica podijeljena. Naravno, postoje slučajevi gdje u EU, koja ima 27 država članica, ima razlika. Nije realno očekivati da će uvijek svi imati isto mišljenje. Nekada će biti razlika i drukčijih perspektiva. Ne negiram to, ali svi su jedinstveni u tome da žele da Bosna i Hercegovina krene naprijed. EU ima strateški cilj za BiH i on je pozitivan – da vidi BiH kao svoju članicu. Sada ohrabruje BiH da napravi reforme koje će taj čin učiniti mogućim. Nekada ljudi mogu biti frustrirani zbog nekih pojedinaca, možda se neće slagati s određenim djelima ili izjavama. Ali, jasno da EU ima pozitivan pristup prema BiH i ulaže mnogo napora”, kazao je veleposlanik Tatham.
Izvor: Vjesnik.hr
