Cijelo vrijeme dok traju velike vrućine građani bi trebali ne samo pratiti meteorološka izvješća, nego, i to još pažljivije, i preporuke lokalnih zdravstvenih ustanova.
[AdsWithin]U tom smislu je nužno pratiti sredstva javnog priopćavanja, a ako to ne stignete ili vam se zbog vrućina jednostavno ne da, ovo su osnovne preporuke kojih bi se trebali pridržavati u najvećoj mogućoj mjeri:
Rashladite svoj dom
· Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
· Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
· Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.
· Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
· Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
· Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
· Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 ˚C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine.
Klonite se vrućine
· Sklonite se u najhladniju prostoriju vašeg stana/kuće, posebno noću.
· Ako vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
· Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
· Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
· Potražite sjenu.
· Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
· Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
· Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
· Izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti;
· Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
· Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
· Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
· Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
· Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
Pomognite drugima
· Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
· Razgovarajte o toplinskom udaru s vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
· Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
· Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
· Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
Ako imate zdravstvene probleme
· Držite lijekove na temperaturi ispod 25 ˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
· Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše
· Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;
· Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;
· Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;
· Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/ hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položa,j podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
Izvor: http://www.euro.who.int/
Važni brojevi:
· Hitna pomoć – 194 (za cijelu Hrvatsku)
· Centar 112 – djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.
