Malo tko je povjerovao u naslov atenskih dnevnih novina Imerisija da se u glavnom gradu Grčke prodaju stanovi i po cijeni od 5.000 eura.
Prva pomisao svakome je bila da je posrijedi šala, potom da su u pitanju neke ruševne građevine, da bi se ustanovilo kako je riječ o pristojnim stambenim jedinicama, ali i sve češćoj pojavi da se vlasnici na svaki način žele osloboditi viška nekretnina, piše srbijanski portal Novosti.rs
Do koje mjere je bijeda zahvatila nekadašnju srednju klasu govori podatak da su ljudi spremni za bagatelu prodati stanove u koje su ulagali, jer više nisu u stanju plaćati troškove održavanja i poreze na nekretnine.
Prije samo 10 godina u Grčkoj se svaki slobodni euro investirao u nekretnine. Danas, poslije “masakra” plaća i mirovina, masovnih otpuštanja i galopa poreznih dažbina, većina Grka muku muči kako se osloboditi viška kvadrata.
Spomenuti list Imerisija prenosi nekoliko karakterističnih oglasa, s ciljem da potvrdi tezu kako bi mnogi vlasnici manjih stanova u centru Atene bila praktično spremna i pokloniti takve nekretnine.
Evo nekih primjera:
U centru Atene, u kvartu Kipseli, garsonjera od 18 kvadrata, izgrađena 1970., renovirana 2008. prodaje se za 4.800 eura.
Također u centru, stan od 25 kvadrata, sa grijanjem na plin, prodaje se za 5.500 eura. I što je najzanimljivije, šest mjeseci nitko se nije javio na oglas kojim se za kvadrat stana traži 220 eura!
Također, u širem centru Atene za 23 kvadrata vlasik traži 5.000 eura, a u naselju Halandri stan od 38 kvadrata, sa vrtom od 65 kvadrata, prodan je za 7.500 eura…
Čini se da je u pitanju “virus” koji bi u 2014. mogao prerasti u pravu epidemiju. Zasada prodaju oni iz siromašnijih slojeva stanovništva koji su svaku crkavicu ulagali u male stanove, ne bi li stvorili kakvu-takvu sigurnost za svoju djecu. Danas ih je muka pritjerala uz dužnički zid, pa je bolje otarasiti se bijede i dodatnih plaćanja, makar djeca ostala bez takve sigurnosti.
Uskoro na red dolaze i malo bagatiji vlasnici stanova sa većim brojem kvadrata, koji još mogu da plaćaju “harač”.
Analitičari drže da bi takvo stanje moglo potrajati do 2016. godine, kada bi se cijene možda mogle stabilizirati, jer će tada Grčka stvarno stići do primarnog suficita.
