Prema redovitom mjesečnom istraživanju CRO barometar agencije Promocija plus, potpora vladajućem SDP-u pala je na 25,7%, što je najslabiji rezultat od parlamentarnih izbora. HDZ nije iskoristio taj pad nego stagnira na 19,1%, a na trećem su mjestu laburisti s 9,8%.
Vlada u svom trinaestom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru Saboru uživa potporu 35,7 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 36,6%), a vladinu politiku ne podržava 49,4 posto građana (prema 48,9% iz prosinca) uz 14,9 posto neodlučnih.
Premda mu popularnost pada, SDP je ipak na prvom mjestu stranačkih preferencija, ispred HDZ-a i Hrvatskih laburista. Početkom veljače SDP je zabilježio novi najslabiji rezultat od posljednjih parlamentarnih izbora – 25,7 posto izbora, piše Večernji list.
HDZ nije uspio zabilježiti veći porast potpore koja početkom ovog mjeseca iznosi 19,1 posto (prema 19,2% iz siječnja). Uz ove dvije stranke još bi samo Hrvatski laburisti prešli izborni prag na izborima jer imaju potporu od 9,8 posto (prema 9,7% iz siječnja). HDSSB je na četvrtom mjestu, HNS na petom…
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 40,4% izbora (prošli mjesec 40,0%) najpozitivniji je političar u zemlji. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Dragutin Lesar s izborom od 7,4% (prošli mjesec 7,2%), dok je premijer Milanović na trećem mjestu s izborom od 5,0% (prošli mjesec 6,2%). Prvi put na četvrto je mjesto zasjeo don Ivan Grubišić koji je najpozitivniji političar u zemlji za 3,5% sugovornika. Željko Rohatinski je sad na petom mjestu. Slijede ministar financija Linić, Jadranka Kosor, Milan Bandić, Tomislav Karamarko i Vesna Pusić.
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara prvi je put zauzeo Tomislav Karamarko koji je u posljednjih dvanaest mjeseci bilježio stalni porast negativnog doživljaja. S potporom od 18,5% Karamarko je pretekao svog nekadašnjeg šefa u Vladi, Ivu Sanadera koji je najnegativniji hrvatski političar za 17,7% hrvatskih građana/ki.
U posljednjem istraživanju dvije su teme zabilježile češći izbor za događaj/temu mjeseca: gospodarska kriza u zemlji (uključujući veliki pad industrijske proizvodnje, poskupljenja, rast nezaposlenosti) s izborom od 27%, te rasprave i sukobi zbog zdravstvenog i seksualnog odgoja (21,1%). Od ostalih događaja izdvajaju se rukometna bronca na Svjetskom prvenstvu u Španjolskoj ( 11,2%), nastavak zategnutih odnosa i slovenskog otezanja s potpisivanjem pretpristupnog ugovora (9,0%), uvođenje fiskalnih blagajni (6,1%), rasprave o uvođenju dvojezičnosti i ćiriličnog pisma u Vukovaru (4,2%), eksplozije u Zagrebu i uhićenje počinitelja (4,2%), snježno nevrijeme i poplave u zemlji (3,2%).
