U organizaciji Sekcije za gospodarenje otpadom Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u ponedjeljak 24. veljače u palači Akademije održan je okrugli stol pod nazivom Cjelovit sustav gospodarenja otpadom na kojem je sudjelovao i ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.
Kako je u uvodu istaknuo predsjednik Akademije akademik Zvonko Kusić, Akademija želi biti referentno mjesto u društvu koje će donositi stavove o svim bitnim društvenim pitanjima utemeljene na znanstvenim, stručnim i etičkim principima, što i čini putem svojih znanstvenih vijeća.
“Akademija djeluje dugoročno i osigurava promociju trajnih vrijednosti i ti stavovi postupno prodiru u društvo”, rekao je akademik Kusić koji je za temu skupa ustvrdio da sažima u sebi ono što bi društvo u cjelini trebalo raditi.
“Potrebna je promjena svih nas, promjena mentaliteta jer nismo navikli na strpljivost, odgovornost i disciplinu. Kao društvo smo nestrpljivi, sve želimo riješiti na brzinu, a ulazak u EU nam je donio novi okvir zbog kojeg procese moramo ubrzati. Potrošačko društvo stvara sve više otpada i treba slijediti modele razvijenih država, otpad koristiti kao energent ili sirovinu i razviti ekološku svijest uz ekonomsku motivaciju. Treba puno raditi na promjeni psihologije ljudi”, poručiuo je akademik Kusić.
Ministar Zmajlović govorio je o naporima koje je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode poduzelo u posljednjih godinu i pol dana radi uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom kako bi se stvorilo održivo gospodarstvo i omogućio zeleni rast.
“Cjelovit sustav gospodarenja otpadom je alternativa tradicionalnom linearnom sustavu u kojem izrabljujemo resurse, sirovine iskopavamo ili uvozimo, a proizvode proizvedemo, iskoristimo i bacimo. Za razliku od njega, cjeloviti sustav je cirkularan, što znači da jednom upotrijebljene resurse vraća u ponovnu upotrebu i crpi iz njih maksimalnu vrijednost. Želimo biti dobar gospodar, želimo prestati zakopavati vrijedne sirovine na odlagališta, želimo u sljedećih par godina udvostručiti broj radnih mjesta direktno zaposlenih u gospodarenju otpadom sa 6.000 na 12.000”, rekao je Zmajlović.
Poručio je da novom sustavu u startu treba spriječiti nastanak otpada drugačijom proizvodnjom, dizajniranjem i prodajom proizvoda, zatim poticati ponovnu upotrebu neispravnih proizvoda i recikliranje otpada, a tek na kraju otpad oporabiti, što ne znači spaliti nego ga energetski iskoristiti.
“U energanama se koristi gorivo iz otpada i nastaje do 80 posto toplinske energije. Dakle, da bi bile učinkovite i isplative, energane moraju imati mogućnost predati toplinu u toplinsku mrežu i zato se one grade u blizini naselja i toplinske mreže kao što je to u drugim europskim gradovima poput Beča. Najmanje poželjan dio sustava, na dnu hijerarhije, je odlaganje. Nažalost mi u Hrvatskoj odlažemo 92 posto otpada, dok je europski prosjek 37 posto, a napredne zemlje poput Austrije, Danske i Njemačke odlažu tek 2-3 posto”, kazao je Zmajlović.
Najavio je da su do srpnja ove godine sve jedinice lokalne samouprave dužne uvesti primarnu selekciju na kućnom pragu te da Hrvatska do 2018. mora uskladiti i sanirati odlagališta, sva neusklađena zatvoriti te izgraditi centre za gospodarenje otpadom. “Danas recikliramo 8 posto, a 2020. želimo reciklirati 50 posto otpada”, zaključio je Zmajlović.
O cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom govorio je i ministrov posebni savjetnik Renato Šarc, predavač na učilištu Montanuniversität Leoben u Austriji i međunarodno priznati stručnjak za ovu problematiku koji je upozorio da odlaganje otpada znači život na račun budućih generacija jer se time stvaraju troškovi za idućih 30 godina. Kao model na koji se Hrvatska treba ugledati naveo je Austriju zbog slične kvalitete otpada i jer se radi o zemlji s najbolje uređenim sustavom, u kojem se reciklira 63 posto otpada, a u Hrvatskoj, gdje još uvijek postoje 142 odlagališta otpada, tek 8 posto.
U raspravi su kao panelisti sudjelovali doc. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić (Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Sandra Tucak Zorić (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), prof. dr. sc. Daniel Rolph Schneider (Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu), doc. dr. sc. Želimir Veinović (Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i dr. sc. Mustafa Nušinović, znanstveni savjetnik (Ekonomski institut, Zagreb). U raspravi je sudjelovao i ministar Zmajlović koji je bio nazočan do kraja okruglog stola, što je, prema riječima predsjednika Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode akademika Franje Tomića, prvi takav slučaj u dosadašnjoj praksi.
