Obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića na prijemu u povodu Dana nezavisnosti BiH, Sarajevo, 1. ožujka 2018. godine:
Uvažene dame i gospodo, poštovani gosti, dragi prijatelji! Želim vam srdačnu dobrodošlicu u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Dan nezavisnosti koji danas obilježavamo izraz je neutažive želje za slobodom i jednakošću naroda i građana BiH koja je snažno inkorporirana u naš ustav i ispoljena kroz njegova načela. Nezavisnost koju slavimo nije i ne može biti svrha samoj sebi, već sredstvo koje svim narodima i građanima BiH omogućava život unutar demokratskog sistema koji štiti njihova temeljna prava i slobode. Sam čin izjašnjenja o nezavisnosti je predodredio BiH kao državu ravnopravnih naroda i jednakih građana, a na nama je da se pobrinemo da budemo vjerni tim vrijednostima.
Iste vrijednosti baštini i naš ustav kroz svoje veoma jasne odrednice o višenacionalnom karakteru Bosne i Hercegovine, te snažne garancije očuvanja identiteta i političkog subjektiviteta svakog od bh. konstitutivnih naroda. Druga važna odrednica je činjenica da su konstitutivni narodi po zadnjem popisu stanovništva (oko 96 %) ostali izrazito dominantni u ukupnoj strukturi stanovništva zemlje. Shodno tome, oni su tvorbeni i na ustavnom i na društvenom nivou, pa je BiH, kao suverena i nezavisna država sa svojim specifičnim uređenjem, dominantno izraz njihove volje, a time i svaka vlast kojoj narodi i građani ukažu svoje povjerenje na demokratskim izborima.
Novi izborni zakon mora biti usklađen s osnovnim načelom demokratije po kojem vlast proistječe iz naroda i pripada narodu. Budući da je Ustav BiH svakom od konstitutivnih naroda dao status „naroda iz kojeg proistječe demokratska i legitimna vlast“, proizlazi da je suvereno pravo svakog od tri konstitutivna naroda da slobodno bira svoje političke predstavnike u tijela vlasti namijenjena kolektivnom zastupanju (logikom stvari, to su onda Predsjedništvo, domovi i vijeća naroda, ali i tijela na svim drugim nivoima gdje je potrebno zaštititi načelo konstitutivnosti i osigurati ravnopravnost).
Kako je jasno navedeno u odluci Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić: veza između onih koje predstavljaju i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim nivoima je zapravo ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice, pa stoga samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje.
Ukoliko dozvolimo situaciju u kojoj jedan narod ne može izabrati predstavnike koji će predstavljati njegovu volju u institucijama države i relevantnim procesima odlučivanja, onda taj narod nije konstitutivan ni ravnopravan, a u konačnici ni slobodan. Stoga je takvo stanje neustavno i nezakonito, a u više navrata do sada smo se u političkoj praksi imali priliku uvjeriti u njegove razorne posljedice. Svaki put kada je grubo narušeno načelo legitimnog predstavljanja, do sada u pravilu na štetu hrvatskog naroda, to nas je udaljilo jedne od drugih, omalovažilo naše ustavne vrijednosti, ugrozilo autoritet institucija BiH i njenu državnost.
Potpuno je jasno da bez ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda nema ambijenta povjerenja, pomirenja i zajedništva. Bez toga je teško zamisliti zdravo društvo harmonizirano s evropskim vrijednostima, u kojem se do kraja poštuju jednakost i sloboda različitosti u svim njenim pojavnim oblicima. Zato je važno da naše razlike prihvatimo kao naše bogatstvo i čvrst temelj na kojem možemo graditi naše zajedništvo.
Dame i gospodo,
U ovom trenutku izmjene Izbornog zakona su pitanje svih pitanja, posebno jer su odluke Suda u Strasbourgu, ali i odluke Ustavnog suda BiH, usko povezane s problematikom zaštite ljudskih prava, osnovnih sloboda i, osobito, prava manjinskih zajednica na sudjelovanje u političkom životu. U kratkom razdoblju koje je ispred nas moramo postići rješenja koja neće biti u suprotnosti s relevantnim odlukama i u kojima će se naći odgovarajuća rješenja u pogledu izbora članova Predsjedništva, delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, te delegata državnog Doma naroda.
Sva ta pitanja se moraju riješiti u interesu budućnosti ove zemlje, svih njenih naroda i građana. Moramo biti odlučni u izgradnji održivog mira koji podrazumijeva prestanak dnevnopolitičkih obračuna i sukobljavanja. To zahtijeva jedan posve drugačiji pristup u odnosu na sve ono što smo do sada imali. Neophodan je zaokret, a potom iskorak u pravcu postizanja sveobuhvatnog dogovora – konsenzusa o ključnim spornim pitanjima. Potreban nam je plebiscit o zajedničkoj budućnosti.
Odgovornost političara za pomirenje je izrazito velika. Zajedničkim snagama moramo se boriti i izboriti protiv govora mržnje, populizma i krajnje neodgovorne političke retorike koja ne doprinosi pomirenju. Međutim, iako je najveća odgovornost na političarima, dio leži i na civilnom društvu, ali i medijima koji mnogo odgovornije moraju djelovati nego do sada, uz punu svijest o tome da svi narodi u BiH još uvijek nose teške ožiljke čije zarastanje moramo potpomoći zajedničkim snagama.
Put pomirenja i izgradnje prosperitetnog društva u skladu s evropskim vrijednostima neće biti lagan. U tome su nam potrebne brojne preobrazbe, a ključne su one kojе se tiču nas samih, naše političke kulture, uzajamnih odnosa, ali i odnosa prema zajedničkoj državi i njenom ustavu. Umjesto konstantnog propitivanja, sporenja i zabrinjavajućeg ustavnog skepticizma koji je uzeo maha u javnom društveno-političkom životu BiH, moramo zajedno stati iza načela ustavnosti i afirmirati ih na jedinstvenim temeljima.
Sve ovo naglašavam uz puno uvjerenje da bez poštivanja ustavnog okvira i njegove afirmacije na temeljima natkrovljujućeg ustavnog načela konstitutivnosti, imperativa ravnopravnosti naroda i jednakosti svih građana BiH, nije moguće napraviti iskorak koji svi narodi i građani BiH istinski priželjkuju.
Jučer je bio veliki dan za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Historijski dan, kada je BiH, uz puni konsenzus svih političkih aktera u BiH, usudim se odgovorno reći, i uz puni konsenzus svih svojih naroda i građana, napravila značajan korak naprijed prema evropskoj porodici i evropskim vrijednostima, gdje, duboko sam uvjeren, pripadamo. Postoji realna šansa da još ove godine dobijemo status kandidata i da do 2025. godine budemo punopravna članica EU.
Do nas je!
Dragi prijatelji,
Završit ću svoje obraćanje molbom svima vama. Iskoristimo ovaj pozitivan trenutak, spustimo lične sujete i nezadovoljstva. Bosna i Hercegovina je domovina sviju nas!
Sretan vam Dan nezavisnosti.
Svako dobro i živjeli!
