Nekretnine u Hrvatskoj su podcijenjene, i to gotovo najviše od svih zemlja Europske unije, tvrdi to Europska komisija u svojim proljetnim prognozama gdje se ističe da su nekretnine u Hrvatskoj čak 20 posto ispod ravnotežne točke, koja znači cijenu najpovoljniju za ekonomiju neke države.
Tu vijest prenosi Novi list koji napominje da je, dok Komisija tvrdi da su Hrvatske nekretnine podcijenjene, kupovna moć hrvatskih građana takva da su im one još uvijek preskupe, pa niže cijene nisu povećale prodaju, nego se u Hrvatskoj u prošloj godini dogodio najveći pad od svih članica EU-a, čak 17,8 posto.
Više nego u Hrvatskoj podcijenjene su, po Komisiji, jedino nekretnine u Njemačkoj. No, u toj zemlji cijene nekretnina pomalo rastu u posljednje tri godine, dok su u Hrvatskoj, prema procjenama Komisije, ukupno pale oko 35 posto.
U skupini zemalja koje imaju najpodcjenjenije nekretnine osim Hrvatske i Njemačke su još i Estonija, Irska i Mađarska, pa se u prognozama ističe da te zemlje imaju i najveći potencijal za rast cijena, ali s rezervom da će on ovisiti o stanju u zemlji, uvjetima kreditiranja, ali i dohotku stanovništva.
Svi ti uvjeti, napominju iz Komisije, Hrvatskoj daju najlošije izglede za rast cijena nekretnina.
O tome jesu li cijene nekretnina uravnotežene, napominje se u izvješću Komisije, ovisi bogatstvo kućanstava i tvrtki, odnosno vlasnika nekretnina, stabilnost banaka, poslovanje građevinskog sektora, pa u konačnici i makroekonomski pokazatelji neke zemlje.
Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević ističe da su podaci koje je objavila Komisija za ozbiljnu raspravu i da pokazuju da je stanje na tržištu nekretnina malo složenije od rasprave koja se o njemu vodi u Hrvatskoj.
Naglašava da je Hrvatska u specifičnoj situaciji, jer se odmiče od ravnotežne točke najviše od svih zemalja, osim Njemačke, u kojoj je to uglavnom posljedica drukčijeg življenja, odnosno toga da ljudi daju prednost unajmljivanju stanova umjesto njihove kupovine.
Ako se nastavi takva situacija ona će, napominje Lovrinčević, imati loše posljedice za bilance banaka, jer će banke morati osiguravati sve veće rezervacije. To će značiti i da slabi kreditni potencijal banaka.
“Posljedica će biti daljnji pad potrošnje jer će imovina građana i tvrtki sve manje vrijediti. Oni koji su imali novac već su kupili nekretnine, većina građana morala je to učiniti kroz kredite koje nisu još otplatili. Oni u tim kreditima plaćaju nekadašnju znatno višu cijenu nekretnina, od onoga koliko ona sada vrijedi”, napominje Lovrinčević.
U konačnici, zaključuje Novi list, to znači i da nema oporavka građevinskog sektora, što znači da će se teže oporavljati i cijelo gospodarstvo.
