Hrvatska je među 90 zemalja svijeta koje je nevladina organizacija Freedom House u svom izvješću o političkim pravima i slobodama za 2012. godinu ocijenila potpunom slobodnima, dok je Bosna i Hercegovina svrstana u skupinu djelomično slobodnih zemalja.
Freedom House objavio je u srijedu da je 2012. godine u svijetu bilo 90 potpuno slobodnih država, među kojima je i Hrvatska, što je 46 posto od ukupno 195 zemalja obuhvaćenih godišnjim izvješćem te nevladine organizacije sa sjedištem u Washingtonu koja promovira demokraciju i ljudska prava. Prema tom izvješću djelomično je slobodnih 58, dok ih je 47 neslobodnih.
Iako su u izvješću Freedom Housea za 2012. tri slobodne države više u odnosu na 2011. godinu, 27 zemalja pokazalo je znatan pad, dok je 16 pokazalo velike pomake. Ovo je sedma godina zaredom da je demokracija u padu širom svijeta.
Osim toga podaci u izvješću pokazali su pojačanu kampanju progona u zemljama kojima su na čelu diktatori, a mete su organizacije civilnog društva i neovisni mediji.
Freedom House je u svom izvješću o političkim pravima i slobodama “Sloboda u svijetu 2013.” (“Freedom in the World 2013”) svrstala zemlje u regiji među djelomično slobodne i slobodne.
Tako su Hrvatska, Slovenija, Crna Gora i Srbija slobodne države, a Bosna i Hercegovina, Kosovo i Makedonija djelomično slobodne.
Države se ocjenjuju ocjenama od 1 do 7, s tim da jedinica označava najviši stupanj slobode, a sedam predstavlja najniži.
Hrvatska ima ocjenu jedan za politička prava i dva za građanske slobode, Slovenija ima ukupnu ocjenu jedan, Crna Gora tri za politička prava, a dva za građanske slobode, Srbija ima ocjenu dva i za politička prava i za građanske slobode, dok su BiH i Makedonija ocijenjene u oba područja s trojkom, a Kosovo je dobilo ocjenu pet za politička prava i četiri za građanske slobode.
Freedom House navodi da je demokracija diljem svijeta bila je u padu 2012. i to sedmu godinu zaredom, a zbog arapskog proljeća autokratski su čelnici pojačali represiju.
Među državama svrstanim među djelomično slobodne su i Albanija, Armenija, Burundi, Ekvador, Nepal, Paragvaj i Nigerija. U slobodne države svrstani su SAD, europske zemlje, ali i Bocvana, Gana, Mongolija, Trinidad i Tobago.
Na popisu neslobodnih država su Afganistan, Azerbajdžan, Bjelorusija, Irak, Iran, Kazahstan, Rusija, Turkmenistan, Tadžikistan i Uzbekistan.
Prema ocjeni Freedom Housea, povratak Vladimira Putina na dužnost ruskog predsjednika ojačao je represiju na euroazijskom području gdje se nalaze i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza. U 12 država te regije na vlasti su autokrati.
Na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi reforme nakon arapskog proljeća donijele su pomake, ali i dalje ima vjerskog nasilja, građanskih sukoba i represije autokratskih režima.
Među zemljama koje su ostvarile najveće pomake je Libija, a veliki napredak ostvarili su Burma i niz afričkih zemalja. Padovi su zabilježeni u Kazahstanu, Keniji, Maliju, Nigeriji, Rusiji, Turskoj i Ukrajini. Sirija je pretrpjela najgore učinke arapskog proljeća, a ljudske i političke slobode u padu su i u Bahreinu, Iraku, Jordanu, Kuvajtu, Libanonu, Omanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Arch Paddington, potpredsjednik Freedom Housa, istaknuo je da je sofisticiranost oznaka suvremenih autoritarnih režima.
“Postaju brzi u prilagođavanju, naučili su kršiti zakonske okvire i koriste se suvremenim tehnološkim metodama propagande”, kazao je Paddington.
Freedom House je pozvao SAD i druge svjetske demokracije da budu vođe u borbi za slobodu. Međutim istodobno kritizira američku administraciju i republikance zbog toga što nisu dovoljno odlučni u preuzimanju uloge globalnih čelnika.
