Oči cijelog svijeta uperene su na istok Ukrajine nakon što je Vladimir Putin sinoć potpisao priznanje dviju proruskih separatističkih republika Doneck i Luhansk.
Poruke koje je u dramatičnom obraćanju poslao Vladimir Putin, u svijetu su pojačale sumnje da je riječ o početku ruske invazije na Ukrajinu, oko čijih je granica Rusija rasporedila, prema posljednjim procjenama, sada već gotovo 200 tisuća vojnika. Ruski parlament poslijepodne je dao odobrenje Putinu da pošalje vojsku izvan granica Rusije.
Je li svijet na rubu dramatičnih promjena, što sve mogu biti posljedice krize na istoku Europe, neka su od pitanja na koja je u središnjem Dnevniku HTV-a odgovarao Gordan Akrap, iz Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.
Kako gleda na situaciju na istoku Ukrajine, je li pred nama sukob širih razmjera, s obzirom na to da se Putinovo priznanje odnosi na cijela područja, a ne samo ona pod kontrolom ruskih separatista?
– Sve što je Putin sinoć napravio, napravio je na svoju štetu. Može se reći da je do sinoć vodio igru, šahovskim rječnikom imao je bod prednosti. Diktirao je trendove, teme, nametao je ritam igre u toj igri živaca. On je sinoć osporio postojanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države kao suverene države, on je izgubio bod prednosti, “šahovske figure su promijenile boju iz bijele u crnu”, ističe.
Očekuje se da će reakcije Zapada biti snažne i vrlo moćne, a to će pogoditi gospodarstvo Rusije.
– Ako je sinoć onaj igrokaz o potpisivanju, ako se pokaže da je on snimljen znatno ranije nego što je objavljeno, pokazat će se da su predsjednik Macron i kancelar Scholz imali u njega povjerenja, a da je on to izigrao, dodaje Akrap.
U međunarodnim odnosima to može značiti mnogo problema.
– Pljesak u Dumi nakon potpisivanja sporazuma nije bio pljesak oduševljenja već više pljesak “što je nama ovo trebalo”, smatra.
Sada se čeka reakcija Zapada.
– Poruke su bile jasne i jedinstvene da će EU i zemlje članice NATO-a izložiti Rusiju takvim sankcijama koje će imati ozbiljne gospodarske, financijske i druge posljedice za Rusiju i to na osobnoj te na državnoj razini. S druge strane ovo pokazuje da NATO nije samo tu da jamči mir i sigurnost svojim članicama te jamči neovisnost i suverenitet državama koje su njegove članice, dodaje analitičar Gordan Akrap.
Kako spriječiti da se ponovi situacija u Gruziji iz 2008. kada su također odmetnute pokrajine došle “pod rusku šapu” te je situacija takva i danas.
– Ukrajina prvo nije Gruzija, Ukrajina je puno veća zemlja. Znatno je bliža članicama NATO saveza. S druge strane, ne smije se krenuti u vojni obračun s odmetnutim republikama, treba miru dati šansu i nastaviti surađivati, dodaje.
