Početkom 2015. započet će digitalizacija Schneiderovog fotografijskog arhiva Strossmayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, jedne od najznačajnijih zbirki fotografskog materijala u Hrvatskoj.
Riječ je preko 2500 negativa raznih formata na staklenim pločama i filmu o kojima skrbi Strossmayerova galerija, a nastali su tijekom opsežne kampanje popisivanja, proučavanja i fotografiranja hrvatskog slikarskog, kiparskog i graditeljskog nasljeđa koju je od 1930. do 1940. provodio akademik Artur Schneider (1879. – 1946.), onodobni upravitelj Galerije, uz stručnu i operativnu podršku fotografa Stanislawa Novoryte, Ljudevita i Đure Griesbacha te povjesničara umjetnosti Željka Jiroušeka.
Schneiderov fotografijski arhiv iznimno je značajno dostignuće na polju zaštite hrvatske spomeničke baštine u turbulentnom desetljeću prije početka Drugog svjetskog rata. Zahtjevan terenski rad identificiranja umjetničkih objekata odvijao se na dvjestotinjak lokaliteta na prostoru istočne jadranske obale (Hrvatsko primorje, Dalmacija) i dijela kontinentalne Hrvatske.
Fotografije iz Schneiderova arhiva bile su kroz cijelu povijest postojanja obilato korištene kao jedan od malobrojnih dokumentacijskih izvora za povijesnoumjetnička istraživanja te u konzervatorskoj praksi u svrhu procjene te prilikom rekonstrukcije, konzervacije ili restauracije objekata.
Njihova se sadržajna aktualnost ogleda u činjenici da su danas jedini nositelj vizualne informacije o spomenicima koji su u međuvremenu znatno izmijenjeni, nestali ili bili uništeni tijekom Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata.
Digitalizacijom zbirke reducirat će se potreba za rukovanjem izvornicima, čime će se pridonijeti zaštiti osjetljivih i lomu sklonih negativa. Također, migracijom zbirke u digitalni medij, kao i njezinom primjerenom stručnom obradom, osigurat će se optimalna mrežna dostupnost putem portala Digitalna zbirka HAZU (http://dizbi.hazu.hr) i ostvariti široka vidljivost hrvatske materijalne baštine međunarodnoj korisničkoj zajednici.
Financijsku potporu za početak projekta digitalizacije uz Zakladu HAZU dala je i Zaklada Adris, a kako bi ovaj opsežan i zahtjevan posao bio uspješno dovršen očekuje se potpora i drugih donatora.
