Bivši ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša Republike Hrvatske Mario Šiljeg upozorava kako na prvi pogled hvalevrijedan zajednički projekt Hrvatske i Republike Srpske o izgradnji hidroelektrane “Dubrovnik 2” ima i pozadinu koja je ostala prešućena, a koja bi mogla biti kobna za neretvansku dolinu i dovesti do ekocida.
Naime, činjenica koju se vješto prešućuje je ta da je za realizaciju ove investicije neophodno Republici Srpskoj dati i suglasnost za nastavak druge faze, za neretvansku dolinu kobnog projekta “Gornji horizonti”, piše Index.hr, ističući da je o tome već izvještavao.
Šiljeg pojašnjava kako se ovim projektom u istočnoj Hercegovini planiraju prevesti vode iz Nevesinjskog, Gatačkog i Dabarskog polja u korito rijeke Trebišnjice, kako bi se ojačao hidropotencijal neophodan za rad triju novosagrađenih hidroelektrana instalirane snage 30, 61 i 160 MW.
On ističe da bi time enormne količine voda koje se podzemnim kraškim kanalima manjih rijeka prirodno ulijevaju u Neretvu, bile preusmjerene u slivno područje Trebišnjice, i na koncu u novosagrađene akumulacije. Rijeka Neretva bi tako gubila znatan dio svoga hidropotencijala, koji bi neminovno bio anuliran prodorom morske vode u njeno korito.
“Posljedično bi se povećao salinitet voda Neretve i njenih pritoka, što bi gotovo u cijelosti onemogućilo poljoprivrednu proizvodnju od Čapljine i Metkovića sve do ušća. Procjenjuje se kako će se realizacijom ovog projekta, Neretvi uzeti dodatnih dvije milijarde kubika vode godišnje, što znači da će ozbiljno biti ugrožen biološki minimum rijeke, a time i onemogućen sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina ovog područja”, objašnjava Šiljeg, uvaženi tehnolog za vode i hidrotehniku.
Već sada, realizacijom prve faze “Gornjih horizonata”, odnosno izgradnje tunelsko kanalskih kompleksa kojima će se preusmjeravati vode, dolazi do bitnih poremećaja i u vodoopskrbnom sustavu jer je smanjena izdašnost izvora na lijevoj obali Neretve, južno od Metkovića, upozorava Šiljeg. Malostonski zaljev, poznat po uzgoju školjkaša, također bi bio izravno ugrožen zbog nedostatka hranjivih tvari koje su do sada sa sobom donosile slatke vode Neretve. Time bi bila ugašena još jedna gospodarska grana koja je imala veliki razvojni potencijal.
“Paradoksalno je kako je nakon prošlotjednog banjalučkog dogovora, zadnja slamka spasa za neretvansku dolinu postao drugi bosanskohercegovački entitet, odnosno Vlada Federacije Bosne i Hercegovine koja je prema najavama prije dva tjedna trebala raspravljati o realizaciji ‘Gornjih horizonata’. Federacija BiH itekako ima interes u zaustavljanju ovog projekta, jer je izravno ugrožen i park prirode Hutovo Blato koji se nalazi na njenom teritoriju, najveće europsko stanište ptica čiji ekosustav u potpunosti ovisi o režimu protoka voda Neretve”, napominje Šiljeg.
Pritom naglašava kako su razmjeri ekološke katastrofe koju bi mogao prouzrokovati ovaj projekt kudikamo veći od potencijalnih, ali još uvijek jednoznačno nepotvrđenih štetnih posljedica izgradnje hidroelektrane Ombla. Međutim, medijski vješto potencirana Ombla je u velikoj mjeri, slučajno ili ne zasjenila nepredvidive “Gornje horizonte”, koji bi neretvansku dolinu lako mogli pretvoriti u slanu pustaru.
