U povodu uhićenja Josipa Boljkovca zbog sumnji da je kriv za smaknuća civila bez suđenja 1945. godine, Hrvatski helsinški odbor oglasio se priopćenjem u kojem ističe da ostaje kod ranije iznesenih stajališta o ovom pitanju. U prilogu priopćenja je izjava br. 3/2009 od 8. travnja 2009. iz koje se vide stavovi koje je HHO zauzeo na sastanku Izvršnog odbora 6. travnja 2009. Izjavu, koju je potpisao predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak, prenosimo u cijelosti:
“Izvršni odbor HHO-a na svojoj je sjednici od 6. travnja 2009. jednoglasno podržao odluku o nastavku istraživanja masovnih kršenja ljudskih prava, koje pravnici mogu podvesti pod ratne zločine, a vezano uz masovne likvidacije nakon Drugog svjetskog rata. Odbor je zaključio kako istraživanja treba raditi u skladu s metodologijom koja je primjenjivana prilikom istraživanja ratnih zločina za vrijeme i poslije Domovinskog rata.
Sama činjenica da je HHO bio jedina nevladina organizacija koja se sustavno bavila zločinima u vrijeme i poslije Domovinskog rata obvezuje nas na nastavak naše aktivnosti i to kako iz pravnih, tako i iz moralnih razloga. Prema međunarodnom pravu ratni zločini nikada ne zastarijevaju, a Europska unija, kroz rezoluciju Europskog parlamenta, obvezuje sve zemlje članice i one koje žele ući u nju, na progon i kažnjavanje osoba koje su u vrijeme komunističke diktature počinile ratne zločine i kršili ljudska prava. Upravo stoga zaprepašćuje činjenica da se u javnosti javljaju glasovi kako ne bi trebalo istraživati ratne zločine i ‘saslušavati svakog preživjelog partizana’.
HHO drži kako se istragama, koje bi trebali provesti nadležne institucije hrvatske države, dekriminalizira partizanska borba, kao što se suđenjima za ratne zločine odgovornih osoba tijekom Domovinskog rata dekriminalizirao Domovinski rat. Iz ponašanja Ministarstva unutarnjih poslova, Držanog odvjetništva i sudova, kao i političke elite, a temeljem dokumenata koje stavljamo na uvid javnosti, smatramo da je u Hrvatskoj na djelu ista ona politička klima koja je Hrvatsku držala taocem Tuđmanovog režima ne dopuštajući pravovremeno djelovanje pravne države u prevenciji, otkrivanju i kažnjavanju ratnih zločina tijekom Domovinskog rata i poslije njega.
Tijekom poslijednjih dana HHO je prikupio informacije o postojanju devet masovnih grobnica od Zaprešića do slovenske granice, a to su: Prudnice, Ključ brdovečki, Brdovec 1, Brdovec 2, Brdovec Markova šuma, Lužnice, Zdenčina i Šenkovec. Prema prikupljenim podacima na tim su lokacijama fizički likvidirani i u rovove pobacani brojni vojnici njemačkog Wermachta, regularnih jedinica NDH (domobrani) i veliki broj civila.
HHO je dosada locirao šest jama a na tri se još radi. Prihvatili smo ponudu jedne hrvatske tvrtke koja nudi elektronske aparate za točno lociranje jama bez otkapanja. Temeljem dopisa MUP RH, Policijska uprava Zaprešić, vidljivo je da predstavnici MUP-a prije dvije godine nisu izvršili zakonom predviđene radnje nakon objavljivanja članka u Jutarnjem listu, kojim je prvi puta locirana masovna grobnica u Ključu brdovečkom dugačka 1 km, široka 60 cm, a duboka 1 metar i 60 cm – u vrijeme rata pješački rov, u koji su bacana tijela ubijenih zarobljenika. Grobnica se nalazi nekoliko stotina metara od današnje hrvatsko-slovenske granice, a do 1945. je bila granica NDH i Njemačke.
Temeljem dopisa državnog odvjetnika Tomislava Carića iz Dubrovnika od 4. ožujka 2008. vidljivo je da je isti odbio zahtjev nevladinih organizacija i grada Dubrovnika za ekshumaciju i identifikaciju žrtava na lokaciji Daksa sa obrazloženjem da bi zainteresirani za to iskapanje ‘trebali iz nekih drugih izvora pribaviti sredstva za ovaj opsežan rad uz provođenje redovnog upravnog postupka preko nadležnih upravnih i komunalnih tijela lokalne vlasti’. U dopisu je naglašeno da je to ‘stav Državnog odvjetništva RH’.
HHO je uspostavio kontakt sa gradskom upravom u Dubrovniku, predstavnicima nevladinih udruga i pojedincima koji su svi izrazili načelnu spremnost za financiranje ekshumacije pod uvjetom da se to radi u skladu sa zakonom pod nadležnošću državnih institucija RH.
Dopisom od državne odvjetnice Božene Komar iz Čakovca, a na naš zahtjev, obaviješteni smo da je DORH Čakovec još 17. studenog 2005. u smislu čl. 185. st. 11 ZKP postavio zahtjev za ekshumaciju posmrtnih ostataka tijela protuzakonito lišenih života pripadnika vojske NDH u grobištu Pri sepu kod Gornjeg Hrašćana. Varaždinski županijski sud to je odbio. Međurtim ovih dana DORH Čakovec obnovio je zahtjev za ekshumaciju jer je prilikom sanacije nasipa Drave iskopan veći broj ljudskih kostiju od kojih neke pripadaju osobama muškog spola starim od 20 do 25 godina a potječu s konca Drugog svjetskog rata. Očevici tvrde da je na tom mjestu ubijeno između 1.600 i 1.700 osoba.
HHO stavlja na uvid javnosti i institucijama Republike Hrvatske fotokopiju dokumenta UDB-e iz kojeg je vidljivo da su se likvidacije bez suđenja obavljale tijekom 1945. (146 žrtava), 1946. godine (44 žrtve), 1947(20) žrtava – ukupno 210 žrtava koje su proglašene ustašama, četnicima, domobranima, jatacima i onima koji su smatrani špijunima. Iz dopisa je vidljivo da je u pojedinim likvidacijama sudjelovao osobno Josip Boljkovac, a jednako tako i davao naloge za pojedine fizičke likvidacije. U ovom dokumentu nalazi se i jedan nezamisliv detalj (prilog 3). Radi se o UDB-i za kotar Ogulin kojim se najavljuje ‘mjesečno takmičenje zajedno sa narodnom milicijom u pogledu likvidiranja bande na terenu od 18. 6 do 18. 7. 1947. godine’.
U prilogu vam dostavljamo i izjavu novinarke Dunje Ujević a povodom interviewa što ga je Josip Manolić dao 1990-tih godina Večernjem listu kada je izjavio da su partizani ‘prilikom ulaska u Bjelovar likvidirali 200 kvislinga’.
HHO ovom svojom izjavom ne prejudicira ničiju krivnju nego samo traži od nadležnih institucija provjeru informacija, koje u skladu sa našom praksom stavljamo na uvid javnosti.”
