Hrvatski hidrografski institut u medijima je posljednjih dana prozivan kao institucija koja je po političkom naputku “dala” Bosni i Hercegovini Veliki i Mali škoj, te vrh Kleka.
Na traženje Slobodne Dalmacije da se očituju o prozivanjima, iz HHI-ja su poslali priopćenje koje je potpisao doc. dr. Zvonko Gržetić, ravnatelj Instituta, u kojemu se kaže: “Zbog čestih upita od strane medija vezano uz pitanja granica te poslovima i ovlastima Hidrografskog instituta koje naša institucija obavlja, želimo naglasiti kako je Hrvatski hidrografski institut osnovan prema Zakonu o hidrografskoj djelatnosti, a u skladu s potpisanim međunarodnim konvencijama”.
Dalje se navodi kako je, “između ostalih obaveza, definirano da HHI obavlja tehničke poslove ucrtavanja granica na moru na službene pomorske navigacijske karte Republike Hrvatske”, te kako su, “sukladno tome, sve granice RH na moru, pa tako i granica s Bosnom i Hercegovinom, ucrtane temeljem ugovora, i njima danim koordinatama, koji su nastali temeljem odluka tadašnjih relevantnih političkih čimbenika”.
“Morska granica RH s BiH iscrtana je po koordinatama sukladno direktnom zahtjevu Ureda predsjednika Franje Tuđmana i kao takva predana natrag Uredu predsjednika”, stoji u priopćenju Hrvatskog hidrografskog instituta.
Ovim priopćenjem opovrgnute su ranije izjave nekih hrvatskih čelnika da su se prigodom pregovora koristile karte toga splitskog instituta.
Jasno je da je splitskim stručnjacima iz Ureda predsjednika stigao nalog da se Mali i Veliki školj te Ponta Kleka ucrtaju kao područje BiH, pa su oni prema zadanim koordinatama iscrtali pomorsku granicu i tehnički dotjeran dokument vratili u Zagreb.
Tadašnji ministar vanjskih poslova i bliski suradnik predsjednika Tuđmana dr. Mate Granić, na upit Slobodne Dalmacije, nije želio komentirati navode dr. Gržetića, nego je samo kazao: “Službenu komunikaciju s Institutom je imao samo stručni voditelj hrvatskog dijela mješovite Komisije za razgraničenje s BiH Željko Dobranović.”
Dobranović je, podsjeća Slobodna Dalmacija, bio i savjetnik u Uredu predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je u to vrijeme bio jako bolestan.
Stoga je pitanje zašto je Dobranović to napravio i u čije ime. Činjenica je da su načelnik općine Ston Vedran Antunica iz HDZ-a te gotovo udruženi političari Dubrovačko-neretvanske županije, gdje je tada bio na vlasti SDP i pokojni župan Ivan Šprlje, uz pomoć HDZ-ovca Luke Bebića, upozoravali tadašnjeg predsjednika da u Sabor ne šalje ugovor koji je potpisao s bosanskohercegovačkim kolegom Alijom Izetbegovićem.
Političarima je tada od velike pomoći bila knjiga dubrovačkih publicista Stjepana Ćosića, Nika Kapetanića, Pera Ljubića i Nenada Vekarića “Hrvatska granica na Kleku”, koja je izdana upravo kao reakcija na potpisivanje Sporazuma Tuđman-Izetbegović. U njoj su autori donijeli dokumente i argumentaciju prema kojima je Sporazum o razgraničenju iz 1974. godine ništavan, piše Slobodna Dalmacija.
Tuđman je poslušao zahtjeve s juga Hrvatske i odustao od ratifikacije, o kojoj je kasnije razmišljala i Vlada Ive Sanadera, a sada je taj problem aktualizirao premijer Zoran Milanović.
Stručnjaci nisu radili po UN-ovoj Konvenciji o pravu mora
“Do sada su članovi Komisije za razgraničenje tvrdili da su od Hrvatskog hidrografskog instituta dobili kartu i po njoj postupali i pregovarali. Međutim, sad ispada da su stručnjaci u Institutu samo odradili tehnički dio posla postupajući po uputama i nalogu Ureda predsjednika. To su za nas nova saznanja, koja zapravo potvrđuju naš strah da su karte i dokumenti s kojima je povjerenstvo radilo imali krivo ucrtane granice kako s naše, tako i s bosanskohercegovačke strane, te da je to razlog zašto su se Ponta Kleka i otoci našli u Bosni i Hercegovini”, izjavio je Niko Kapetanić, jedan od autora knjige “Hrvatska granica na Kleku”, izražavajući čuđenje što su stručnjaci Instituta radili po nalogu Ureda predsjednika.
“Začuđeni smo što se u splitskom Institutu nije radilo po pravilima, uz poštovanje Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, posebice članku 15. koji govori o razgraničenju teritorijalnog mora između država čije obale leže sučelice ili međusobno graniče”, dodaje Kapetanić.
