Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir u intervjuu Feni govorio je o nizu aktualnih pitanja, istaknuvši, među ostalim, da određene političke skupine i njihovi dužnosnici zanemaruju interese stanovnika Bosne i Hercegovine koji su im dali svoj glas i postavili ih na položaj da odlučuju, dok se “socijalni bunt osjeća u zraku”.
Kako ocjenjujete situaciju u zemlji nakon što više od 13 mjeseci nakon izbora nije formirana državna vlast? Šta su po vama uzroci toga?
– Bosna i Hercegovina 13 mjeseci bez formirane državne vlasti je luksuz koji si bh. političari nisu smjeli priuštiti. Propušteno vrijeme ne možemo nadoknaditi, socijalni bunt se osjeća u zraku, najavljuju se brojni prosvjedi ugroženih skupina; umirovljenih pripadnika oružanih snaga, policije. Dok je susjedna Hrvatska na samom pragu Europske unije, mi se sve više udaljavamo, zapravo, procesi se događaju, a mi stojimo na mjestu. Zašto? Zato što određene političke skupine i njihovi dužnosnici zanemaruju interese stanovnika Bosne i Hercegovine koji su im dali svoj glas i postavili ih na položaj da odlučuju. Susret naših političkih čelnika u Italiji pokazao je svu neozbiljnost i nemarnost domaće politike. Takvim postupcima potvrđuju da u suštini njima nije stalo do ove zemlje i ljudi koji u njoj žive a sve veći broj njih vapi za pomoći, izlaze na ulice tražeći pravo na dostojanstven život.
Može li se reći da se problemi unutar Federacije BiH reflektiraju na državnu razinu?
– Prije bih rekao da se problemi s državne razine reflektiraju na Federaciju te i ovim putem apeliram na sve one koji nose odgovornost za konstituiranje Vijeća ministara da se izdignu iznad svojih uskostranačkih interesa i prestanu narode i građane ove zemlje držati kao svoje taoce. Država bez proračuna ne može funkcionirati i naravno da se posljedice neformiranja Vijeća ministra osjećaju u radu Federacije, ali naglašavam da svi oni koji misle da neusvajanjem proračuna mogu srušiti Bosnu i Hercegovinu su u velikoj zabludi.
Kako ocjenjujete rad vlasti Federacije BiH od njihovog konstituiranja do danas?
– Visoki predstavnik u BiH je u svom izvješću Vijeću sigurnosti ocijenio funkcioniranje Federacije dobrim i upravo se s takvom procjenom i sam slažem. Dobro je, ali može i treba biti bolje. Pri tom mislim prvenstveno na jednakopravnost naroda i građana u Federaciji koja nije na zadovoljavajućoj razini te osobno nisam zadovoljan dinamikom kojom se to mijenja. Problem predstavlja i administrativno uređenje Federacije. Ovakvo uređenje nije funkcionalno i previše opterećuje proračun. Činjenica je da je javna administracija u Federaciji BiH prekobrojna i to četiri puta veća od prosjeka u zemljama EU. Socijalna problematika je, kao i u cijeloj državi, jasno izražena te je potrebno povesti više brige o socijalno najugroženijim kategorijama. No s ovakvim proračunom i gospodarstvom ne može se uraditi više prema tim kategorijama. Broj nezaposlenih, kao i odnos uposlenih u odnosu na broj umirovljenika je nepovoljan, napose, ako se usporedi broj uposlenih u proizvodnji te je razvidno da stanje u Bosni i Hercegovini, a time i FBiH, možemo promijeniti na bolje samo otvaranjem novih radnih mjesta u proizvodnji što je, ujedno, i jedini način da zaustavimo odljev mladih ljudi i “mozgova” iz BiH.
Kako kao predsjednik FBiH, ali i kao bivši general gledate na problem revizije prava boračke populacije u FBiH?
– I kao generalu i kao predsjedniku Federacije, a, prije svega, kao osobi, stalo mi je da se revizija provodi na zakonit, stručan i korektan način. Nažalost, to se nije dogodilo. Ne poštuje se zakon koji je jasno definirao kako se popunjavaju revizorski timovi, Koordinacijski tim za reviziju je potpuno izoliran od procesa revizije i nema nikakav pristup informacijama o revizijskim timovima, provedbi revizije, i njihovim aktivnostima, itd. Prvi korak u reviziji je trebao biti provjera pripadnosti Oružanim snagama svih korisnika braniteljskih prava te, sukladno tome, izvesti civile iz prava. Dosljedno odrađen posao, u ovom slučaju, značio bi da svatko mora biti riješen kroz kategoriju kojoj je pripadao, ili ako je u pitanju invalidnost osoba koje nisu bile pripadnici OS, a ima i takvih, takve izvesti iz prava. Ne smijemo dopustiti da civilne žrtve budu obespravljene, već im se treba omogućiti da pogodnosti koje ih sljeduju koriste kroz Zakon o civilnim žrtvama rata.
Možete li obrazložiti vašu ideju o formiranju distrikta Posavina?
– Ideja o distriktu Posavina je samo način da se u Posavini omogući povratak izbjeglim i prognanim, te da se konačno politički, ekonomski i društveno stabilizira taj dio BiH. Distrikt Brčko se pokazao kao dobro i funkcionalno rješenje, pa zašto ne bismo isto rješenje preslikali i na cijelu Posavinu! Ideja distrikta Posavina nije usmjerena ni protiv koga, već za one koji tamo trenutno žive i za one koji se tek trebaju vratiti. Bosanska Posavina uređena kao distrikt je rješenje koje nikome neće ugroziti sadašnju poziciju, umanjiti postojeća prava, ali će zasigurno cijeli prostor učiniti gospodarski snažnijim, sigurnijim i perspektivnijim. Omogućit će se potpuni povratak izbjeglih i raseljenih, iskorijenit će se svi oblici diskriminacije, omogućit će se učinkovitija borba protiv svih oblika kriminala i korupcije, stvorit će se realne pretpostavke za preuzimanje europskih standarda i Bosanska Posavina će nezaustavljivo postati lokomotiva koja će povući ostatak BiH k euroatlantskim integracijama.
Kako gledate na položaj hrvatskog naroda u BiH u cjelini? Je li od konstituiranja nove vlasti u Federaciji došlo do poboljšanja ili pogoršanja položaja hrvatskog naroda?
– Hrvatski narod je u posebno teškom položaju u Republici Srpskoj. Zapravo teško je uopće govoriti o položaju Hrvata u RS-u s obzirom da ih tamo više gotovo i nema jer im nikada nije omogućen povratak. Upravo je zato posebno značajna ideja distrikta Bosanske Posavine. Hrvati u Federaciji nisu ravnopravan narod, a tome je prvenstveno kriva politika koju su vodili predstavnici hrvatskog naroda posljednjih 20 godina. Također, brojčano dominantni narod, Bošnjaci, moraju pokazati više senzibiliteta prema Hrvatima koji su konstitutivan narod u BiH, ali i prema drugim skupinama koje još nisu ostvarile svoja osnovna prava. Nova vlast u Federaciji definitivno nije pogoršala položaj Hrvata, već ga blago poboljšala. Dinamika rada na poboljšanju dosadašnjeg stanja nije zadovoljavajuća, ali daje za pravo nadati se i očekivati da će do kraja mandata ove Vlasti doći do značajnijeg pomaka. I dalje ću raditi jednakim entuzijamom i truditi se, u okvirima svojih ovlasti, da do takvog ishoda uistinu i dođe.
