Posljednji objavljeni podaci govore da se u Hrvatskoj godišnje troši oko milijun kutijica antidepresiva. U SAD-u se procjenjuje da ih uzima svaka deseta odrasla osoba. Kad je riječ o ženama u 40-im i 50-im godinama, taj je broj još veći pa je procjena da antidepresive u Americi pije svaka četvrta žena. U Hrvatskoj još ne postoji točan registar pacijenta kojima je dijagnosticirana depresija, pa ne postoje ni točni podaci o učestalosti te bolesti, a hrvatski psihijatri upozoravaju da s postojećim podacima ne treba žurno zaključivati i o porastu depresije u našoj zemlji jer treba znati da su antidepresivi lijek izbora i za brojne druge psihijatrijske poremećaje i krizna stanja, donosi Glas Slavonije.
‘Potrošnja antidepresiva je porasla i to je točno. No treba raspravljati zašto je ona porasla i je li potrošnja antidepresiva povezana s porastom depresije. Tu distinkciju treba strogo napraviti. Depresija je, naime, vrlo teška bolest, za koju se u jednom od kriterija utvrđivanja kaže da dolazi do znatnog ili potpunog gubitka radne i socijalne funkcionalnosti čovjeka. Kad bi podaci koji se donose bili doista takvi, a to je da svaki deseti Amerikanac uzima antidepresive, svi bismo mi bili u blokadi. To kao prvo znači da bi Amerika bila u blokadi, jer bi svaki deseti radnosposoban Amerikanac bio na bolovanju. Dakle, vjerujem da je povećana uporaba antidepresiva samo dijelom povezana s porastom broja slučajeva depresije, ali treba znati i da antidepresivi nisu lijekovi koji se propisuju isključivo za liječenje depresije’, objašnjava prof. dr. sc. Gordana Rubeša s Klinike za psihijatriju KBC-a Rijeka.
U Hrvatskoj još ne postoji točan registar pacijenta kojima je dijagnosticirana depresija, pa ne postoje ni točni podaci o učestalosti te bolesti, a hrvatski psihijatri upozoravaju da s postojećim podacima ne treba žurno zaključivati i o porastu depresije u našoj zemlji jer treba znati da su antidepresivi lijek izbora i za brojne druge psihijatrijske poremećaje i krizna stanja, piše Glas Slavonije.
‘Potrošnja antidepresiva je porasla i to je točno. No treba raspravljati zašto je ona porasla i je li potrošnja antidepresiva povezana s porastom depresije. Tu distinkciju treba strogo napraviti. Depresija je, naime, vrlo teška bolest, za koju se u jednom od kriterija utvrđivanja kaže da dolazi do znatnog ili potpunog gubitka radne i socijalne funkcionalnosti čovjeka. Kad bi podaci koji se donose bili doista takvi, a to je da svaki deseti Amerikanac uzima antidepresive, svi bismo mi bili u blokadi. To kao prvo znači da bi Amerika bila u blokadi, jer bi svaki deseti radnosposoban Amerikanac bio na bolovanju. Dakle, vjerujem da je povećana uporaba antidepresiva samo dijelom povezana s porastom broja slučajeva depresije, ali treba znati i da antidepresivi nisu lijekovi koji se propisuju isključivo za liječenje depresije’, objašnjava prof. dr. sc. Gordana Rubeša s Klinike za psihijatriju KBC-a Rijeka.
‘Svakodnevni rad na klinici pokazuje da u našim ambulantama imamo porast pojavnosti kriznih situacija koje idu sve do suicidalnosti. Takvi slučajevi u anamnestičkoj priči često donose primjere gubitka posla ili potpune socijalne degradacije cijele obitelji. Velik broj antidepresiva ode na liječenje kriznih situacija. Mislim da danas svi želimo brza rješenja, jer brzo živimo. Nemamo vremena odžalovati nešto. Ako smo izgubili posao, nemamo to vremena odžalovati jer trebamo nešto raditi i trebamo čarobni lijek, nešto što ćemo progutati i taj će nam čarobni lijek vratiti osmijeh, volju i energiju u naš organizam. No svaki lijek ima i svoje neželjene reakcije, iako farmaceutska industrija proizvodi sve modernije lijekove koji imaju sve manje nuspojava’, kaže prof. dr. Rubeša.
