Hrvatsko Ministarstvo branitelja u srijedu navečer je na javnoj tribini u Novinarskom domu u Zagrebu predstavilo nacrt prijedloga Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.
“Punih 20 godina vodi se dnevnopolitički rat o Drugom svjetskom ratu. Taj rat nije donio ništa dobroga jer svrha rata nije bila rasprava koja će donijeti dobrobit i dignitet za žrtve Drugog svjetskog rata i njihove obitelji. Upravo zato predlažem novi zakon koji je svojevrsna nadopuna Zakona o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugoga svjetskog rata ( žrtve ili ubijeni nakon 9. svibnja 1945.) koji je donesen 2011. godine. Da ne bude nikakve zabune, niti jedno slovo tog Zakona ne mijenjamo u novom zakonu već samo nadopunjujemo nedostatke kako bi baš sve žrtve Drugog svjetskog rata njime bile obuhvaćene. Do tada je naime postojao pravni zakon jer su dva postojeća zakona regulirala samo pisanje poginulih vojnika stranih vojski za vrijeme Drugog svjetskog rata i poginule nakon rata, ali ne i sve ratne žrtve”, objasnio je ministar branitelja Predrag Matić, izvještava Večernji list.
Dodao je da je temeljno načelo kojim su se vodili pri izradi novog zakona bilo pravo svih žrtava na dostojanstveno počivalište. Ministar branitelja je već u uvodnom govoru izrazio bojazan da će večerašnja rasprava dokazati da Drugi svjetski rat u Hrvatskoj zapravo nikad nije završio i da još uvijek traje. Tako je bilo. Primjerice, Ivan Fumić predsjednik Saveza antifašističkih boraca u svojoj raspravi postavio je pitanje: ” Da li su svi ubijeni žrtve?”, što je naravno potpuno razbjesnilo njegove političke neistomišljenike, no ni oni nisu ostali dužni ”partizanima”, a nekoliko njih potpuno je nepotrebno provociralo potežući stalno pitanja poput osvete Udbe, udbaša koji još uvijek žive među nama i slične kvaziargumente koji se često koriste u ovim raspravama.
Čini se da je najumjereniji govor održao profesor Žarko Puhovski koji je jednostavno zaključio da svi poginuli imaju pravo na obilježen grob.
“I zločinci i žrtve i heroji trebaju imati označen grob”, ustvrdio je Puhovski.
Novi zakon podržao je i Andrija Hebrang, a jedina mu je zamjerka što Zakon predviđa gašenje Ureda za istaživanje komunističkih zločina poslije Drugog svjetskog rata kojeg je on osnovao i kojem je on na čelu. Naime, umjesto tog ureda novi zakon predviđa osnivanje Vladinog provjerenstva koje bi se bavilo istraživanjem, uređivanjem i održavanjem grobova svih žrtava Drugog svjetskog rata a ne samo žrtava komunističke odmazde.
“Ured bi trebao postati neovisno tijelo, a ne povjerenstvo pod ingerencijom Vlade. Ja sam odmah nakon izbora novom premijeru Zoranu Milanoviću dao pismenu ostavku i rekao mu da slobodno smijeni i mene i ostale članove ureda, ali da ured ne gasi nego da u njega postavi nove ljude. Nažalost nikakav odgovor nisam dobio”, rekao je Hebrang.
Ministar branitalja Predrag Matić poručio mu je da nema nikakvih prepreka da svi ljudi koji rade u tom Uredu, uključujući i njega, ne nastave svoj rad u novom povjerenstvu.
Ukidanje Hebrangovog ureda osudio je i Slaven Letica. “Osobna motivacija je jako važna, nema u Hrvatskoj na stotine Andrija Hebranga, on još uvijek traži očev grob. Neka se zadrži ured, neka se zadrži Andrija Hebrang”, rekao je Letica.
Iako je obećao da novo povjerenstvo neće biti politizirano, ministar Matić ipak nije odolio pa je na samom kraju rasprave optužio Andriju Hebranga i članove njegova Ureda da su izigrali jednog branitelja i zaposlili drugu osobu mimo natječaja, ali i da su izbjegavali javne natječaje jer su usluge nabavljali izravnom pogodbom.