Svaka je hrvatska Vlada dosad najavljivala smanjivanje administracije i povećanje efikasnosti, no na tome se dosad radilo samo u teoriji. U posljednjih 25 godina u Hrvatskoj je osnovano mnoštvo agencija, od kojih je po samom imenu nekih vidljivo da ne služe ničemu drugom osim – uhljebljivanju.
Koliko se tijekom godina potrošilo na plaće, putovanja i ostale stavke u brojnim nepotrebnim agencijama, teško je i zamisliti.
Najviše je agencija bilo između 2007. i 2010. godine, njih otprilike 90. One nisu osnovane samo u resorima gdje su doista bile potrebne kao operativno tijelo u svrhu ubrzavanja administracije i procedura, a išlo se tako daleko da su neki političari uvjeravali javnost da se broj agencija rapidno povećava jer tako traži EU. Naposljetku, pokazalo se kako to nije bilo točno, jer su rezanja započeta 2010. napravljena upravo pod pritiskom Bruxellesa, piše Al Jazeera.
Agencije kao iz stripa ‘Alan Ford’
Neke od ustrojenih agencija, prema imenima i stvarima kojima su se bavile, zaista spadaju u bizarne. Primjerice, Agencija za savjetovanje bračnih barova, u kojoj je radilo čak 107 ljudi za čije je plaće iz proračuna godišnje odlazilo dva milijuna eura. Njihov je posao bio da bračne parove nakon savjetovanja šalju u lokalne centre za socijalni rad gdje bi se zatim provodilo mirenje ili bi se pokrenuo razvod.
Postojala je i Agencija za regulaciju željezničkog tržišta kojoj je zadaća bila da regulira željezničko tržište na kojem djeluje samo jedan operater – HŽ. Čak 600 tisuća eura godišnje izdvajalo se za devetero zaposlenika. Hrvatska danas ima dvije agencije koje se bave željeznicom – Agenciju za sigurnost željezničkog prometa sa 16 zaposlenih te Agenciju za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu u kojoj radi sedmero osoba.
Agencija kojoj je glavna aktivnost – organiziranje festivala vina
Imali smo i Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, koji je zapošljavao 12 osoba za čije se plaće mjesečno izdvajalo gotovo 20 tisuća eura. Njihova je glavna aktivnost bila organizacija festivala vina i proslava Martinja. Isti Centar i danas radi, no ima znatno šire ovlasti te sada zapošljava 141 osobu.
Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u sportu samo je 2009. godine na putovanja i plaće petero djelatnika te interno glasilo, web stranicu, režije i najam (u 300 kvadrata prostora), potrošila 700 tisuća eura. Otkrili su samo jednog sportaša koji je bio pozitivan, i to na marihuanu.
Ured za koordinaciju sustava procjene učinka propisa
Jedan od bizarnijih bio je i Ured za koordinaciju sustava procjene učinka propisa u kojem je radilo sedmero ljudi. Oni nisu primali stranke niti donosili ikakve odluke. Bilo je tu još svega i svačega – Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, Centra za krš, Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom, Agencije za obnovu osječke Tvrđe, Agencije za opremu pod tlakom, Hrvatskog zavoda za mentalno zdravlje, Agencije za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakoplova, Hrvatske informacijsko dokumentacijske referalne agencije, Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo…
Početkom desetljeća mediji su žestoko udarali po vlasti zbog toga pa je ipak došlo do smanjivanja broja agencija i ureda s tadašnjih 90 na aktualnih 55, što sada spada u prosjek Europske unije.
Vlada je formirala ‘Povjerenstvo za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima’ te krenula u ukidanje i spajanje nepotrebnih institucija.
Izvrsne plaće, za razliku od limitiranih u ministarstvima
Zaposleni u državnim agencijama imali su i sjajne plaće. S obzirom na limite plaća u ministarstvima, u agencijama je bilo mnogo isplativije raditi. Na primjer, ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju primao je do 2013. plaću od 3,6 tisuća eura bruto, a onda mu je snižena na 2,5 tisuće eura, piše Al Jazeera. Pomoćnik ravnatelja Središnjeg registra osiguranika primao je tri tisuće eura, no plaća mu je smanjena na 1,8 tisuća eura.
Analizom koja je napravljena prije dvije godine utvrđeno je da je prosjek godišnjih rashoda po zaposleniku u agencijama koji su išli preko Centralnog obračuna plaća (COP) bio 16 tisuća eura, a oni koji nisu bili u tom sustavu imali su mnogo više – 24 tisuće eura.
Kakvo je trenutačno stanje?
Prema Popisu agencija i drugih pravnih osoba agencijskog tipa (iz Smjernica za uređenje sustava agencija, zavoda, fondova, centara i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, koje je Vlada donijela na sjednici 23. travnja 2015. godine), u Hrvatskoj funkcionira 55 takvih pravnih osoba.
Al Jazeera je dobila popis zaposlenih u njih 39 – čak 3689 osoba, uključujući službenike i namještenike.
Najviše ih radi u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, njih 737, slijede Hrvatska poljoprivredna agencija (330), Savjetodavna služba (274), Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (231), Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (205), Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (121)…
Svaka vlada najavljuje reorganizaciju
Prošla Vlada na čelu s Tihomirom Oreškovićem najavljivala je uvođenje reda u agencije. Orešković je predvidio gašenje 12 javnih institucija, a za to je trebalo promijeniti 30 propisa, odluka u zakona, čime bi se uštedjelo otprilike 700 tisuća eura. No, taj je njegov plan tek jednim manjim dijelom realiziran.
I aktualna Vlada najavila je reorganizaciju. Ministarstvo uprave bavilo se pripremom nacrta prijedloga Zakona o javnim agencijama koijma bi se trebalo urediti i racionalizirati poslovanje te rad, plaće i bonusi. No, budući da je Most izbačen iz vladajuće garniture, kao i njihov ministar Ivan Kovačić, pitanje je što će biti s planiranom reformom. Prema planovima, plaće u agencije trebale su se izjednačiti s onima u državnoj službi, osim za ona radna mjesta koja zahtijevaju specijalistička znanja.
Najavljivana je i analiza koja je trebala utvrditi mogu li se poslovi koje obavljaju pojedine agencije jednako kvalitetno obavljati i u nekom od ministarstava ili proširenjem djelokruga u jednoj od postojećih agencija. Agencije bi se također podijelile na regulatorne, koje obavljaju posao nezavisnog regulatornog tijela i izvršne koje se bave neposrednom provedbom zakona, a promjene su išle i u smjeru da se agencijama onemogući da ostvaruju višak prihoda nad rashodima.
‘Agencija nije privatna organizacija da joj je cilj ostvarivanje profita – kao javna organizacija trebala bi naplaćivati takve prihode koji će pokrivati njene troškove ili dio troškova koji se ne nadoknađuje iz državnog proračun’, kazao je profesor koji je sudjelovao u pripremi nacrta zakona Ivan Koprić.
Mnoštvo rukovodećih pozicija
Smanjenje broja rukovodećih kadrova najviše bi pogodilo neke od zaposlenih u agencijama. Primjerice, u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje radilo je 70 zaposlenika od kojih je sedam pomoćnika ravnatelja, 15 načelnika odjela i 37 rukovoditelja odsjeka, što znači 59 rukovodećih. U Agenciji za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu slična situacija, od devetero zaposlenih čak ih je petero na rukovodećim pozicijama.
Kada bi se planovi reorganizacije ostvarili, broj agencija pao bi za 20 do 30 posto, a time bi se uštedjelo deset milijuna eura. No, pitanje je hoće li i kada do toga doći.
‘Očekujem da ministar najveći otpor smanjenju broja pravnih osoba na koje se misli doživi od svojih kolega. Za osnivanje i funkcioniranje tih institucija odgovorni su resori, a oni vrlo rijetko priznaju da je nešto neracionalno. U pravilu, uvijek nedostaje ljudi i novca i uvijek je previše posla’, rekao je bivši ministar uprave Arsen Bauk.
U posljednje dvije godine spojene su tek Agencija za zaštitu okoliša i Državni zavod za zaštitu prirode u novu pravnu osobu pod nazivom Hrvatska agencije za okoliš i prirodu, dok je s popisa obrisana Agencija za opremu pod tlakom.
