Rat na Istoku Europe – u kojem Ukrajinci krvavo plaćaju obranu zemlje od ruske agresije koja traje gotovo 3 godine. Zapad na čelu sa SAD-om i dalje odbija Kijevu poslati dalekometne projektile koji bi mogli dosegnuti ruske gradove daleko od bojišnice, no ukrajinski predsjednik Zelenski traži nova rješenja kako zaustaviti razaranja i prodore na istoku zemlje.
Naime Zelenski je dao novi ultimatum SAD-u i NATO-u: ako ne možemo biti dio Sjevernoatlantskog Saveza koji bi nas izravno zaštitio od Putina – reaktivirat ćemo vlastiti nuklearni program.
Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju, istaknuo je u HTV-ovoj emisiji “Studio 4” kako Ukrajina mora biti pod nečijim nuklearnim kišobranom.
“Nikad u povijesti nije se dogodilo da jedna nuklearna sila, štoviše članica Vijeća sigurnosti koja bi trebala pozivati na mir i na razum, prijeti 38 puta nuklearnim ratom nenuklearnoj zemlji. Ili će Ukrajina biti pod nuklearnim kišobranom NATO-a, kao što je u slučaju Hrvatske, ili će stvarati vlastiti nuklearni kišobran”, rekao je Tadić.
Rekao je kako zahtjev predsjednika Zelenskog nije doživio kao nešto što sada treba realizirati, nego u budućnosti – kad završi rat.
“Čak kad bi Ukrajina odlučila ovog trena razvijati vlastitu nuklearnu bombu, za to nema kapaciteta. Gotovo 80 posto ukrajinske električne mreže je oštećeno. Za razvoj nuklearnog oružja potrebna je ogromna količina električne energije i relativni mir”, rekao je.
Uloga Billa Clintona i Johna Majora
Podsjetio je da je Ukrajina od Svjetskog saveza naslijedila arsenal od 1700 nuklearnih bojnih glava s raketnim sustavima, odnosno strateškim bombarderima. Pod pritiskom zapadnih saveznika, posebno Sjedinjenih Država, Billa Clintona i premijera Ujedinjenog Kraljevstva Johna Majora, pristala je predati Rusiji svoj nuklearni arsenal, uz sigurnosna jamstva od strane Sjedinjenih Država, Velike Britanije i same Rusije.
“Ironično je da danas Putin prijeti Zapadu i bombardira Ukrajinu tim istim strateškim bombarderima, odnosno da prijeti Ukrajini i Zapadu nuklearnim oružjem od kojih jedan dio čini ukrajinski arsenal”, rekao je Tadić.
“Ukrajina je to s jedne strane potpisala u dobroj vjeri, a s druge strane pod izravnom prijetnjom sankcija od strane Billa Clintona. Clintona treba razumjeti u smislu da su Amerikanci uvijek htjeli pojednostaviti jednadžbu. Dakle, s koliko nuklearnih sila se u pojedinom trenutku moraš moći nositi, tko je na tvojoj strani. Da je, s druge strane, Ukrajina ostala u posjedu barem 10 posto tog arsenala, ovog svega ne bi bilo”, vjeruje Tadić.
Najveći paradoks rata, istaknuo je Tadić, što pojedini ljudi na zapadu guraju Ukrajinu prema pregovorima, dok istodobno Putin ne želi pregovore. Putinov preduvjet za pokretanje pregovora jest to da Ukrajina pristane na gubitak 18 posto svog teritorija, da pristane na promjenu vlasti koja mora biti proruska, dakle, doslovno pretvaranje Ukrajine u rusku koloniju, te potpuna demilitarizacija Ukrajine. To su zahtjevi koje je Putin imao i u prvom mirovnom planu koji je predstavljen u travnju prije dvije godine.
“Njemu je stalo ići na pregovore u onom trenutku kad Zapad više ne bude pomagao Ukrajinu, kad bude jasno da nema izlaza”, ustvrdio je Tadić.
Zašto Sjeverna Koreja pomaže Rusiji?
Sjeverna Koreja poslala je 10 tisuća vojnika, kao izravnu pomoć Rusima na bojišnici. Ovim činom, izravno su se umiješali u rat.
Tadić je istaknuo kako su Putin i Kim Jong Un potpisali strateški obrambeni sporazum prema kojem su se obvezali da će se te dvije zemlje međusobno pomagati.
“Sjeverna Koreja dobija rusku nuklearnu i svemirsku tehnologiju, što im je bitno za razvoj sustava s kojima mogu ugrožavati Sjedinjene Države, Japan, Južnu Koreju, ali i Putinove europske saveznike”, rekao je Tadić.
– Po svoj prilici to nisu neki super obučeni vojnici jer takve Kim treba za zaštitu zaštitu vlastite obitelji i svog režima. Ono što je mrvicu manje kvalitetno čuva granicu. Ovo su valjda neki jadnici kojih se Kim želi riješiti i on po tom vojniku vjerojatno dobiva mjesečno dvije tisuće dolara. Dogodilo se to da su Rusi dio njih ubacili u borbu protiv Ukrajinaca u području Kurska i da je 18 Sjevernokorejaca nestalo odmah prvog dana. Izgubili su se u nekoj šumi i sada borave tamo nastojeći da ih nitko ne ulovi, rekao je Tadić.
