Prema najnovijem istraživanju javnog mnijenja u Bugarskoj, čak 38 posto upitanih se slaže kako je demokracija štetna – a 35 posto misli da je korisna.
Kako prenosi Deutsche Welle, i u ostalim pitanjima Bugari pokazuju zabrinjavajuću sklonost diktaturi.
Ispitivanje javnog mnijenja Bugarske koje je provela agencija Mediana je zabrinula i stručnjake i političare. Tako je stručnjak za javno mnijenje Kolio Kolev sretan da je Bugarska – izgubila dio svoje samosvojnosti članstvom u Europskoj uniji!
“Da je Bugarska doista suverena i demokratska država, onda bi najvjerojatnije ovdje imali nacionalsocijalistički režim. I to slobodno izabran, kao u Njemačkoj u tridesetim godinama XX. stoljeća”, misli bugarski stručnjak. Ovako, barem kritike iz Bruxellesa sprečavaju najgori raspad demokratskog sustava.
Politolog Antonji Galabov mora konstatirati kako u Bugarskoj vlada golemo nepovjerenje prema političkim strankama i institucijama: “To otvara prostor za populizam. Bojim se prave eksplozije populističkih stremljenja koji će iskoristiti teško socijalno stanje i sve veći nacionalizam.”
“Dobrobit nacije” važnija od svega
Ispitivanje javnog mnijenja pokazuje da su takvi strahovi opravdani. Na primjer, čitavih 87% upitanih smatra kako je “dobrobit nacije” važnija nego interesi pojedinih skupina. Gotovo dvije trećine podržava izjave poput: “Ako se radi o dobrobiti nacije, manjine ne smiju prosvjedovati ili smetati” ili “Policijsko prisluškivanje nije problem za poštene građane”.
Problem prisluškivanja je zapeo za oko i promatračima Europske unije, jer se konzervativna vlada Bojka Borisova odlučila u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, vratiti starim, gotovo komunističkim metodama: masovnim prisluškivanjem. I to je jedno od “jednostavnih rješenja” složenih problema, kakvo je tipično u retorici europskih populista.
No problem jest i da većina Bugara nema ništa protiv da ih vodi “čvrsta ruka”, zaključuje ispitivač javnog mnijenja Kolev. Jer, mnogi su spremni odreći se i mnogih sloboda, čak i sustava pravne države, ako im bude obećana “sigurnost” u njihovim građanskim pravima.
Ta sklonost ide toliko daleko da većina upitanih nema ništa protiv snažnijeg policijskog nadzora njihovih života, a gotovo trećina ih podržava izjavu: “Ljudi koji nemaju ispravne stavove i uvjerenja, ne smiju doći do riječi na radiju i televiziji.”
Širi se jal i mržnja
Kolio Kolev smatra kako se iza takvih mišljenja krije strah, socijalna zavist i želja za osvetom – ili čak mržnja prema takozvanoj eliti. Popis onih protiv koje plamti mržnja je dug: “Prema bogatima, protiv profitera političkih promjena 1989., protiv establishment-a, protiv medija, protiv svih koje se može smatrati ‘drugačijima’ – bili da su to Romi, homoseksualci ili židovi.”
Mnogi promatrači smatraju kako je i Bugarska na najboljem putu krenuti za Mađarskom i Rumunjskom kao država problematičnih demokracija. Jer i ona je doživjela potpun obrat u posljednjih dvadeset godina.
Nedugo nakon raspada komunizma, golema većina Bugara je zagovarala demokraciju i tržišno gospodarstvo. No danas su ti pojmovi gotovo postale kletve, smatra Kolev.
I sociolog Andrei Raičev svjedoči o toj promjeni i tumači to gospodarskom krizom. I u drugim zemljama Europe su građani skloni da ih vodi “čvrsta ruka”: “Kriza obrće uvjerenja i sustav vrijednosti. U takvim vremenima se širi vjera kako se problemi mogu prije riješiti većim mjerama sigurnosti, nego većim slobodama za građane.”
Izvor: Deutsche Welle
