Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko otkrio je jučer u Bruxellesu, na sastanku neformalne skupine “Prijatelji BiH” u Europskom parlamentu, kako je njegov Ured predložio strankama u BiH dva rješenja za reformu izbornog zakonodavstva, koja se, naglasio je Inzko, mora pod hitno dogoditi u skladu s presudom Ustavnog suda po tužbi Bože Ljubića, piše Večernji list.
Bez nametanja rješenja
No, dodao je, on nema namjeru iskoristiti tzv. bonnske ovlasti i nametati bilo kakvo rješenje, nego to rješenje mora biti pronađeno među samim bh. političarima.
“Nemam namjeru koristiti bonske, izvršne ovlasti jer je lokalno, zdravo rješenje puno bolje i trajnije. No, moj Ured je izradio dva pravna rješenja i predao ih Europljanima i Amerikancima koji pomažu strankama u dijalogu i dogovoru oko rješenja. Mi ne vodimo taj proces, ali ga podržavamo izradom prijedoga”, rekao je Valentnin Inzko.
U razgovoru za Večernji list Inzko je otkrio od čega se sastoje ta dva prijedloga.
“Prvi model bi bio da se uvede nekakav elektorski koledž, izborni kolegij, kao što to ima Amerika na predsjedničkim izborima. U njega bi bili izabrani predstavnici županija i ondje bi neko tijelo odlučilo kojih 17 ide u Dom naroda FBiH iz svakog konstitutivnog naroda. Drugi model je da se zadrži načelo da iz svakog kantona bude najmanje po jedan predstavnik svakog od triju konstitutivnih naroda, ali bi se uveo prag koji bi odredio koliki mora biti postotak birača iz jednog naroda da bi njihov glas birao. Može biti 1 ili 2 posto ili 6 posto, o tome bi se trebalo dogovoriti”, kaže Inzko.
Po drugom modelu, županije poput Goraždanske, u kojoj je samo 20-ak Hrvata, ne bi imale hrvatskog predstavnika u Domu naroda FBiH, a to bi se nadomjestilo hrvatskim predstavnikom iz županije u kojoj su Hrvati brojniji – i obrnuto s Bošnjacima, piše Večernji list.
Što je u prijedlozima?
Oba prijedloga tiču se samo načina izbora predstavnika u Dom naroda FBiH, ne tiču se uopće načina izbora članova Predsjedništva BiH jer u međunarodnoj zajednici prevladava mišljenje da je reforma izbornog zakonodavstva koja se tiče Predsjedništva BiH kompliciranija i teža za postizanje dogovora u ovako kratkom roku.
“Ne mislimo da je vrijeme za izbornu reformu koja se tiče Predsjedništva, sad je vrijeme za ograničenu reformu u cilju provedbe presude u slučaju “Ljubić”, koja se tiče Doma naroda FBiH i može se provesti brže i jednostavnije nego promjene oko izbora Predsjedništva BiH”, kaže jedan izvor iz Europske komisije s kojim je novinar Večernjeg lista razgovarao u Bruxellesu.
No, drugi izvor blizak HDZ-u BiH kaže kako Hrvati nemaju interesa da se izborna reforma ograniči samo na Dom naroda FBiH, a da se istodobno ne osigura i da hrvatskog člana Predsjedništva mogu birati samo pripadnici hrvatskog naroda u BiH jer presuda Ustavnog suda u slučaju “Ljubić” govori da se legitimno političko predstavljanje svih konstitutivnih naroda mora osigurati “na svim razinama” vlasti. (HMS)
