Svako ima pravo na vlastito mišljenje – ne na vlastite činjenice. Koalicijski sporazumi među političkim strankama moraju se početi baviti problemima s kojima se suočavaju građani Bosne i Hercegovine, priopćeno je danas iz Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR).
Povodom ovom očitovanju su izjave dane u Mostaru nakon sastanka čelnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Međunarodna zajednica pozdravlja povratak dijalogu i smatra da je nakon dugotrajnog perioda političke blokade i paralize vlasti, uslijed produbljenja socijalne i ekonomske krize, izuzetno potrebno poboljšanje političke klime u BiH.
“U tom kontekstu, žalimo zbog nesretnih izjava danih u Mostaru 8. studenog. Svako ima pravo na vlastito mišljenje, ali ne i na vlastite činjenice. Nažalost, izjave koje su date nakon sastanka između predsjednika SNSD-a i HDZ-a bile su bogate mišljenjima, ali vrlo oskudne kad su u pitanju činjenice”, navedeno je u priopćenju OHR-a.
U priopćenju se negira konstatacija da je OHR odgovoran za probleme s kojima se suočava Bosna i Hercegovina, a ne političke stranke u BiH.
“To je nelogično. Visoki predstavnik se skoro dvije godine namjerno uzdržava od nametanja rješenja, u skladu s generalnom strategijom međunarodne zajednice da se u prvi plan stavi odgovornost domaćih organa.
Ovim je jasno i javno stavio odgovornost za rješavanje izazova s kojima se ova zemlja suočava na političke stranke u BiH.
Iako dijelimo razočarenje javnosti minimalnim rezultatima koje su postigli domaći političari u skorijoj prošlosti, i dalje se nadamo da će oni preuzeti odgovornost i povesti zemlju u pravom smjeru.
Naravno, visoki predstavnik zadržava kapacitet, autoritet i spremnost da intervenira ako bi to bilo neophodno, ukoliko domaći lideri i institucije ne budu poštovali obaveze iz Daytonskog mirovnog sporazuma”, citat je iz priopćenja.
Iz OHR-a negiraju i ocjene da visoki predstavnik utiče na rad sudova.
“To nije točno. OHR se ne miješa u rad domaćih sudova. Naprotiv, zajedno s drugim međunarodnim akterima, OHR je tijrkom niza godina pomagao reformu pravosudnih institucija kako ne bi bile podložne vanjskim utjecajima.
OHR i međunarodna zajednica čvrsto se protive pokušajima da pravosudni sustav u ovoj zemlji postane dostupan političkim utjecajima. Zato je od ključne važnosti da suci i tužitelji, kao i nadzorna tijela poput Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, ostanu maksimalno neovisni”, navodi OHR.
OHR negira i konstataciju da je visoki predstavnik prouzrokovao krizu u Federaciji BiH.
“Upravo je suprotno. Uz podršku Upravnog odbora PIC-a, visoki predstavnik se uključio početkom 2011. kako bi ponovo uspostavio red u kaotičnoj situaciji koju su prouzrokovali domaći politički lideri.
Kao podsjetnik, politička kriza je izazvana kada su tijekom 2011. godine tri kantona odbila da ispune svoju ustavnu obavezu i izaberu zastupnike u Dom naroda u jasno određenom roku.
Ovo kršenje ustava paraliziralo je ključne institucije vlasti u Federaciji i utjecalo na Dom naroda na državnom nivou.
U jednom trenutku, visoki predstavnik je morao da se uključi i osigura privremeno financiranje kako ugrožene kategorije stanovništva u Federaciji ne bi usred zime morale platiti cijenu političke krize.
Uz punu podršku Upravnog odbora PIC-a i domaćih stranaka, OHR je posredovao u razgovorima koji su bili pokušaj da se nađe izlaz iz političkog ćorsokaka.
U tim razgovorima postignut je značajan napredak i OHR je na kraju strankama predočio kompromisni prijedlog, koji je imao punu podršku međunarodne zajednice.
Dva HDZ-a su odbila taj kompromis i odlučili da odu u opoziciju.
Do ožujka 2011. godine, bilo je nekoliko međusobno suprotstavljenih sudskih žalbi u vezi s Ustavom Federacije BiH, a razmatrane su istovremeno na nivou različitih institucija i jurisdikcija.
Budući da OHR ima mandat da osigura funkcioniranje institucija u BiH, visoki predstavnik je nakon višemjesečnih napora i uz punu podršku međunarodne zajednice, poduzeo mjere kako bi spriječio da se Federacija nađe u pravnom vakuumu koji bi onemogućio efikasno vršenje vlasti.
Odluka visokog predstavnika osigurala je da Ustavni sud BiH može donositi odluke o ustavnim pitanjima koja su pokrenuta.
Međutim, dužnosnici HDZ-a koji su prvobitno svoj slučaj pokrenuli na nivou Ustavnog suda odlučili su da nakon toga povuku svoje žalbe”, citat je iz priopćenja.
OHR dalje demantira da on sprečava da nova koalicija stupi na vlast u FBiH.
“OHR uvijek smatra da biračko tijelo odlučuje ko će ući u vladu, a nakon toga dogovori o koaliciji.
OHR je pozdravio pokazatelje da se politički dijalog vraća na scenu.
Ukoliko ove stranke sada žele restrukturirati FBiH, neka to urade i neka predsjednika FBiH uključe u ovaj novi dijalog, ali pri tome moraju djelovati u okviru zakona i Ustava.
Odluka u slučaju Sejdić-Finci ima za cilj da osigura da svi građani u BiH uživaju ista prava bez obzira na to kako se izjašnjavaju.
Mi se slažemo da se OHR treba zatvoriti, ali tek kada se ispune uvjeti, kada lokalne institucije budu funkcionirale efikasno i kada zemlja bude jasno na putu ka Europi.
Da bi se ovaj cilj ispunio brže, političari u Bosni i Hercegovini moraju prihvatiti teške kompromise koji su potrebni da bi zemlja išla naprijed.
Stalna osporavanja suvereniteta države i ponovljeni pozivi na referendum kojim bi se kršio dejtonski ustav neće ubrzati odlazak OHR-a”, navodi u priopćenju OHR.
