Europska komisija danas je prihvatila tzv. paket o proširenju, koji sadrži izvješća o napretku svih zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, povoljno mišljenje za pristupanje Hrvatske EU-u, mišljenje o kandidaturi Srbije i strategiju proširenja za sljedeću godinu.
Bosna i Hercegovina ocijenjena je u izvješću EK-a vrlo negativno. Komisija navodi da je ukupna brzina reformi bila “vrlo ograničena”.
Činjenica da ni više od godina nakon izbora nije uspostavljena vlada na državnoj razini onemogućila je napredak u ključnim reformama potrebnim za napredak na putu prema EU-u, navodi Komisija.
Komisija ističe da BiH treba uskladiti svoj ustav s Konvencijom o ljudskim pravima. Riječ je o tome da se i pripadnicima nacionalnih manjina, onima koji nisu iz redova triju konstitutivnih naroda, osigura pravo da budu birani na sve funkcije.
Također se traži i donošenje zakona o državnim potporama na državnoj razini. Prema izvorima iz Komisije, BiH ne bi trebala ni podnositi zahtjev za članstvo dok ne ispuni ta dva zahtjeva. BiH je jedina zemlja jugoistočne Europe koja još nije podnijela zahtjev za članstvo u EU-u.
Visoki dužnosnik Europske komisije, koji je želio ostati neimenovan, rekao je bi se ovogodišnje izvješće za BiH trebalo zvati “izvješće o stagnaciji, a ne o napretku”.
Špiriću uručeno izvješće
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Nikola Špirić primio je danas u Sarajevu ravnatelja za Zapadni Balkan pri Glavnoj direkciji za proširenje Europske komisije Pierra Mirela i voditelja Izaslanstva EU u BiH i specijalnog predstavnika Europske unije (EUSR) u BiH Petera Sorensena.
Ravnatelj Mirrel je uručio predsjedatelju Špiriću Izvješće Europske komisije o napretku BiH za 2011. godinu i dokument «Strategija proširenja i glavni izazovi 2011-2012».
Na sastanku je razgovarano o uvjetima za podnošenje kredibilne aplikacije za članstvo u EU, političkoj i ekonomskoj situaciji u BiH, kao i o koordinaciji za IPA fondove.
Predsjedatelj Špirić je ukazao na neophodnost svakodnevnog dijaloga legitimnih političkih predstavnika BiH kao uvjeta za prevladavanje izazova u procesu europskih integracija.
Demokratsko rješenje za sva otvorena pitanja, koji su trenutna prepreka za uspješnije europsko integriranje zemlje, treba biti pronađeno pojačanim unutarnjim dijalogom, naglasio je predsjedatelj Špirić, uz opasku da optimizam mora dolaziti iz BiH, a ne izvana.
A godišnji izvješće Europske komisije (EK) o BiH negativno je i u njemu se kao glavne mane navode – nedostatak političke volje za reforme, vrlo slabe institucije koje nemaju dovoljno ljudi i sredstava ili koje postoje samo na papiru, ali su u praksi nefunkcionalne.
Ograničen ritam reformi
U izvješću se navodi se da je ritam reformi prošle godine u BiH, u vremenu koje pokriva izvješće o napretku, veoma ograničen.
Kao prvi i najveći nedostatak navodi se da nije formirano Vijeće ministara, kao i da nije realizirana odluka o slučaju “Sejdić-Finci”.
“Nemogućnost postizanja političkog dogovora o vlasti na državnom nivou stoji na putu napretka BiH, kao i da se poduzmu ključne reforme, neophodne za dalji napredak prema europskim integracijama”, piše u izvješću.
EK kritizira i nedostatak zajedničke vizije. “Politički predstavnici moraju imati zajedničko razumijevanje pravca kojim zemlja treba krenuti i njezine budućnosti”, navodi se u tekstu s napomenom da je neophodno “podešavanje” institucija, jer proces pristupanja EU zahtijeva funkcionalne institucije na svim nivoima i efektivni koordinacijski mehanizam u pitanjima koja se odnose na EU.
Rijetki pozitivni rezultati
Među pozitivnim rezultatima je liberalizacija putovanja u zemlje u schengenske zone za građane u posjedu biometrijskih putovnica. Također, pozitivno je da se u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH upustila u strukturni dijalog o pravosuđu.
EK smatra da je BiH u postizanju političkih kriterija ograničeno napredovala. Godinu dana nakon izbora na državnom nivou nije kompletirano uspostavljanje vlasti. Ovo zaostajanje negativno se odrazilo na sposobnost provedbe reformi.
Zakon o državnoj pomoći nije još usvojen. Usvajanje izbornog zakona od suštinske je važnosti za društveni i ekonomski razvoj BiH, stoji u izvješću.
“Primjena strategije reformi državne uprave napreduje, ali je veoma slaba koordinacija između različitih nivoa uprava. Taj reformski proces i institucije koje bi ga trebale provesti nemaju dovoljnu političku podršku za reforme. Ombdusman na nivou države funkcionira, ali nema dovoljno kadrova i financijske podrške” – ocijenjeno je u izvješću.
Mali napredak u oblasti vladavine prava
Glavna tema od ove godine u procesu proširenja za zapadni Balkan bit će kompleks reformi pravosuđa, uspostavljanje pravne države, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i uspostavljanje manjinskih prava.
“Ostvaren je mali napredak u oblasti vladavine prava. Imenovan je direktor i zamjenik direktora Antikorupcijske agencije, ali Agencija nije operativna…. Korupcija je ozbiljan problem i veoma je prisutna u mnogim područjima” – ističe se u izvješću EK.
U tekstu je kao zadovoljavajuća ocijenjena suradnja s Haškim tribunalom, kao i Tužiteljstvom za ratne zločine pri Sudu BiH. Kao zabrinjavajuće pojave navode se “česti politički napadi na sudstvo i zaostaci u rješavanju slučajeva”.
“Ljudska prava izvor su zabrinutosti. Romi i nadalje žive u vrlo lošim životnim uvjetima i predmet su diskriminacije… Nastavlja se politički pritisak na medije, kao i njihova neobjektivnost na osnovu pripadanja određenom narodu” – stoji u godišnjem izvješću EK o BiH, koji je danas predstavljen u Bruxellesu
U Federaciji BiH izvor zabrinutosti jeste sistem “dvije škole pod jednim krovom”, ili sistem jednoetničkih škola usprkos tome što je uspostavljeno koordinaciono tijelo.
Međutim, značajno se napredovalo u procesu Sarajevske deklaracije u vezi s izbjeglicama i prognanim licima. Nastavlja se suradnja između sudova BiH, Hrvatske i Srbije.
Napredak BiH prema funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji suviše je mali, konstatir se godišnjoj analizi i nadaje da su potrebni znatni reformski napori da bi zemlja u dugoročnom razdoblju mogla da se nosi s pritiscima tržišta EU.
Gospodarstvo BiH nešto se oporavilo u 2011. godini, ali je oporavak prigušen i vođen vanjskom potražnjom. Nezaposlenost je vrlo visoka, piše u tekstu.
EK navodi da je fiskalna situacija nešto poboljšana, što je rezultat mjera fiskalnog prilagođavanja u programu MMF-a, kao i većeg priljeva sredstava. Ali, činjenica da nije usvojen globalni okvir za fiskalnu politiku 2011-2013. stoji na putu srednjoročnog fiskalnog oporavka.
Nema odlučnosti
Nigdje u BiH nema odlučnosti da se poduzmu strukturne reforme i zasnuju zdrave financije, a javne financije nisu kvalitetne – navodi EK i napominje da ima nekoliko pozitivnih koraka, ali, generalno, klima za biznis “pati” zbog neefikasne državne administracije i slabe vladavine prava.
Nema napretka u planiranoj privatizaciji, restrukturiranju javnih poduzeća i liberalizaciji industrije. Potrebni su značajni napori da bi u BiH profunkcionirao jedinstveni ekonomski prostor.
Nešto malo napretka ima u prilagođavanju europskim standardima u područjima slobodne trgovine robom, intelektualnoj svojini, državnoj pomoći, istraživanju, kulturi, transportu i u priličnom broju elementa koji se vode u domenama “pravda, sloboda, sigurnost.”
U ovim područjima došlo je do malo boljeg zakonskog prilagođavanja, političkih odluka i povećanja kapaciteta. Ima nešto napretka i u opskrbljivanju energijom diskrita Brčko i početka pregledavanja zakona koji se tiču energije.
Ali, taj napredak je u velikoj mjeri nedovoljan da bi se dala povoljna ocjena, a nikakav u mnogim drugim oblastima, kao što su carine i porezi, slobodna konkurencija, javne nabavke, zapošljavanje i socijalna politika, industrija i mala i srednja poduzeća, poljoprivreda i ribarstvo, sigurnost hrane i fitosanitarni sektor, čovjekova okolina i klimatske promjene, energija, informatičko društvo i mediji kao i statistika….
EK smatra da je potrebno da bude usvojena “cjelovita energetska strategija i funkcionalna elektrodistribucija na nivou BiH”, te ističe da je prioritet ozbiljan i stalan napor u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
