“Danas smo napravili transplantaciju autonomne hrskavice koju smo uzgojili putem tkivnog inženjeringa kako bismo popravili oštećenja zglobne hrskavice jednog našeg pacijenta u dobi od 45 godina”, rekao je Ivković za HRT čija ekipa je prisustvovala ovome zahvatu.
Ono što je specifično za ovu operaciju je da je uzgojena hrskavica izvađena iz nosa, točnije nosne pregrade.
“Otprilike četiri tjedna se uzorak uzgajao. Potrebno je izolirati stanice hondrocite, odnosno hrskavične stanice, uzgojiti ih, multiplicirati do određenog broja, kod nas je to otprilike 50 milijuna i nakon toga nasađujemo te hondrocite na jedan nosač kolagenski i nakon toga oni stvaraju hrskavicu”, objašnjava Ivković.
Prije operacije veličina oštećenja hrskavice koljena procjenjuje se na snimci magnetskom rezonancijom i ortroskopijom neposredno prije reza.
“Nakon toga smo otvorili zglob, napravili takozvanu artrotomiju, prikazali oštećenja i svu oštećenu hrskavicu smo odstranili sa specijalnim instrumentima. To je takozvani debriman, to jest, postupak tijekom kojeg svu oštećenu hrskavicu mičemo i ostavljamo zdravu hrskavicu sa zdravim rubovima za koje ćemo zašiti transplantat”, nastavlja Ivković.
Najveći dio operacije vremenski odlazi na pravilno usmjeravanje presatka i fiksiranje na postojeću hrskavicu što zahtjeva velik broj šavova i vrlo je delikatno.
Kompletan ovaj projekt, odnosno faza 2 kliničkog ispitivanja je financirana od Europske komisije što znači da je za vrijeme trajanja ove studije pacijentima to potpuno besplatno. Operacija je namijenjena za takozvana žarišna oštećenja hrskavice.
“Ako hrskavicu zamislimo kao livadu, onda na nekom travnjaku, ako je travnjak zdrav i ako napravimo rupu u travnjaku onda možemo tu rupu začepiti s našom hrskavicom”, objašnjava Ivković.
U studiju se uključuju pacijenti od 18 do 65 godina, a najčešće je indicirana za mlađu populaciju. Oporavak i vraćanje u formu zahtjevno je i dugo.
No tim je osmislio web platformu putem koje pacijenti mogu pratiti što trebaju raditi, kako se trebaju rehabilitirati. Kroz 6 tjedana treba se rasteretiti zglob, pacijent mora biti u štakama u ortrozi, naravno, čitavo to vrijeme mora raditi po programu rehabilitaciju. Nakon rehabilitacije pacijent se vraća svom normalnom životnom ritmu sa značajno poboljšanom kvalitetom života.
“Zadovoljstvo je pratiti njih od samog početka, kada dođu u ambulantu, prvi put kad dođu s jakim bolovima, sa smanjenom kvalitetom života, nisu u stanju baviti se dnevnim ili sportskim aktivnostima gdje onda nakon godinu-dvije vidite izuzetan napredak i kako su se vratili normalnim aktivnostima”, kaže doktor Filip Vuletić, specijalizant ortopedije koji svoj doktorat piše upravo na temu ove studije.
“Ovo je jedna ako ne i najveća studija tu u Hrvatskoj i regiji. Zanimljiva je zbog toga što radimo na otkrivanju nove metode kako bi se pomoglo pacijentima koji su većinom mladi”, kaže.
Postupak je jedinstven, ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu. Osmišljen je u Sveučilišnoj bolnici u švicarskom Baselu, a Klinička bolnica Sveti Duh druga je ustanova u svijetu koja ga uspješno prakticira.
