Ruski predsjednik Vladimir Putin službeno je u petak pokrenuo radove na izgradnji plinovoda Južni tok koje izvodi Gazprom u Crnom moru, a koji bi trebao omogućiti Moskvi isporuku plina u Europsku uniju zaobilazeći Ukrajinu.
Nakon Putinova kratkog govora radnici su zavarili veliku cijev na svečanosti blizu ljetovališta Anapa kojom je obilježen početak radova na tom plinovodu dugom 2.380 kilometara koji bi trebao biti pušten u rad krajem 2015.
“To je važan događaj ne samo za rusko energetsko tržište, već i za cijelu Europu” naglasio je predsjednik Putin.
U izgradnju Južnog toka koji će transportirati ruski plin u Europu bit će uloženo 16,5 milijarda eura. Južni tok je strateški važan za energetsku sigurnost Europe. On bi trebao omogućiti Moskvi da Europi isporuči 63 milijardi kubnih metara plina godišnje.
Putanja, preko dna Crnog mora, Bugarske, Srbije, Mađarske, Slovenije do Italije zaobilazi Ukrajinu, koja je do sada bila glavna tranzitna zemlja.
Znatan dio kolača od ovoga projketa, i kojeg je Hrvtska ispala zbog neoizbljnosti i neodučnsti svojih političkih čelnika, pripast će Srbiji. Kako prenosi dnevni list Blic, radi se o najvećoj investiciji o Srbiji u zadnjih 60 godina. Samo u izgradnju bit će uloženo dvije milijarde eura.
Srbija će ubirati oko 200 milijuna eura godišnje od tranzitnih taks, a činjenica da trasa plinovoda dijelom prolazi njenim teritorijem umanjit će problem nedostatka plina, izjavio je u petak savjetnik u srbijanskom ministarstvu energetike Ljubomir Aksentijević.
Gostujući u programu Radiotelevizije Srbije (RTS) u povodu današnjeg početka gradnje plinovoda “Južni tok”, Aksentijević je ukazao i na druge izravne učinke po Srbiju i njeno gospodarstvo.
“Dobit ćemo izravne gospodarske učinke. Pokretanje tako velike investicije na 470 kilometara zahtijeva velike građevinske radove u kojima će svakako sudjelovati i tvrtke iz Srbije”, kazao je Aksentijević procjenjujući da će biti angažirano oko 2.000 ljudi.
Početak gradnje plinovoda u Srbiji počet će simbolično 20. prosinca postavljanjem kamena temeljca za jednu kompresorsku postaju u Banatu, u Vojvodini, u naredne tri godine bit će postavljene prve cijevi, dok bi radovi na dijelu trase kroz Srbiju kompletno trebali biti završeni za pet godina.