Četrdeset godina vrijednog skupljanja i sortiranja odnosi se na 3945 uveza novina, 6156 registratora s tematski podijeljenim člancima i dosjeima oko 60.000 ličnosti iz desetaka tiskovina s područja cijele nekadašnje Jugoslavije.
Vjesnikova dokumentacija nedavno je proglašena kulturnim dobrom, no sada se čuva u Kerestincu, blizu Zagreba, ali daleko od svih koji bi se tom riznicom informacija željeli koristiti: novinara, studenata i znanstvenika.
Ipak, valja biti pošten i reći da ta građa sada već više-manje pripada povijesti i da je interes za nju otprilike onakav kakav je i za drugu povijesnu građu. Broj korosnika se, dakle, ne mjeri u tisućama, a ni u stotinama.
O sudbini te vrijedne zbirke i pristupu tiskanim informacijama kao i klasicima hrvatskog novinarstva u vrijeme digitalnih medija u jučerašnjoj emisiji Govornica Hrvatske televizije govorili su ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva Vlatka Lemić i nekadašnji urednik u Vjesniku, danas predavač novinarstva Zlatko Herljević.
U emisiji je Zlatko Herljević ispričao čitavu povijest arhive prije nego što je završila u Kerestincu, a šefica državnog arhiva Vlatka Lemić je, među ostalim, istaknula da fizička udaljenost spremišta u koje je građa smještena nije nikakva zapreka za njezino korištenje. Građa se, naime, koristi u čitaonici arhiva na Marulićevu gdje se, na temelju zahtjeva doprema isti dan ili najkasnije drugi dan.
PO njezinim riječima, od srpnja prošle godine, od kad je Vjesnikova arhiva dostupna korisnicima, njome se služilo 35 novinara i još jedan broj drugih korisnika.
