Koja prava stječu hrvatski državljani nakon ulaska Hrvatske u EU?

Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju (EU) hrvatski građani moći će u drugim članicama EU-a koristiti zdravstvenu zaštitu na osnovu Europske kartice zdravstvenog osiguranja, rečeno je na današnjem predstavljanju brošure ‘Hrvatska u EU – Vodič kroz prava’.

U brošuri su predstavljena prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, te prava po osnovi nezaposlenosti na području Hrvatske, kao i prava koja će hrvatski građani nakon 1. srpnja moći ostvariti kao građani EU-a.

Među tim pravima je i Europska zdravstvena kartica koju će besplatno izdavati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) na rok od godine dana.

Ta kartica služit će za osiguranje tzv. nužne medicine, odnosno usluge hitne medicinske pomoći hrvatskim građanima koji se u nekoj od zemalja EU-a iznenada razbole, ozlijede ili dožive nesreću, rekao je ravnatelj HZZO-a Siniša Varga. Kartica ne pokriva usluge za koje je u Hrvatskoj potrebna uputnica, niti hrvatski građanin može sam tražiti medicinske usluge za koje mu treba uputnica.

Ulaskom Hrvatske u EU, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) postat će dio Europske mreže javnih službi za zapošljavanje (EURES), putem kojeg će Hrvatima biti dostupno posredovanje pri zapošljavanju u drugim članicama EU-a, najavila je ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah.

U okviru HZZ-a već djeluju četiri Migracijska informacijska centra (MIC) u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, koji će biti jezgro EURES-ovih centara za Hrvatsku, dodala je Paun Jarallah.

Što se tiče korisnika mirovina, oni će i nakon 1. srpnja primati mirovinu kao i dosad, a uvjeti za mirovinu ostaju isti, no oni koji će nakon toga datuma ići u mirovinu imat će određene pogodnosti, rekao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) Srećko Vuković.

Primjerice, zahtjev za mirovinom podnesen u jednoj državi članici smatrat će se zahtjevom podnesenim u svim državama članicama, a pravo na mirovinu moći će se ostvariti u svim članicama u kojima je hrvatski državljanin bio osiguran najmanje godinu dana.

Prava hrvatskih državljana iz sustava socijalne sigurnosti (zdravstvena skrb, rodiljne i roditeljske potpore, obiteljske naknade, naknade za nezaposlene, prava iz mirovinskog osiguranja) u drugim državama EU-a pokrivena su sustavom države u kojoj trenutno rade ili žive, a hrvatski su državljani izjednačeni s državljanima tih država EU-a.

Brošura je izdana u okviru IPA programa za 2009. twinning projekta “jačanje administrativnih sposobnosti nadležnih tijela i provedbenih ustanova na području koordinacije sustava socijalne sigurnosti” vrijednog milijun eura, koji je pokrenulo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u suradnji s nadležnim ustanovama Švedske.