Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, sa svojim suradnicima, primio je jučer biskupa banjolučkog mons. Franju Komaricu, predsjednika Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine koji je došao u pratnji ravnatelja Caritasa Banjolučke biskupije mons. Miljenka Aničića.
U dužem otvorenom razgovoru biskup Komarica je upoznao predsjednika Josipovića s aktualnom situacijom hrvatske populacije u BiH a osobito u entitetu RS. Podsjećajući na skori ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju, zamolio je predsjednika Josipovića da razmisli o strategiji koja bi bila dobra i korisna i za Republiku Hrvatsku i za Bosnu i Hercegovinu kako bi hrvatski narod u BiH mogao dati svoj konstruktivni doprinos da Bosna i Hercegovina bude otvorena za europske integracije.
“Može se dogoditi da se opet kroz duže vrijeme odgađa pripremanje i provođenje strategije za povratak i ostanak prognanih i izbjeglih Hrvata iz Bosne. Molim Vas, da snagom svoje državničke funkcije ažurirate izradu primjerene i učinkovite strategije kako bi se ona mogla čim prije početi i provoditi na djelu,” zamolio je biskup Komarica naglašavajući da me je, tijekom nedavnih razgovora s međunarodnim predstavnicima u Strasbourgu, Berlinu,Luksemburgu, Washingtonu te u Sarajevu s tamošnjim voditeljima međunarodnih organizacija, izraženo razumijevanje i načelna spremnost da se aktivno uključe u pozitivno rješavanje aktualne dramatične situacije dosadašnjeg nepovratka, a time i definitivnog nestanka hrvatskog naroda s područja jedne polovine BiH, – entiteta RS ali i iz još nekih dijelova drugog entiteta F BiH
U tom kontekstu biskup Komarica je predložio predsjedniku Josipoviću da se, zajedno s bosanskohercegovačkim političarima a posebno s predstavnicima Hrvata kao i s međunarodnim predstavnicima osobito iz zemalja supotpisnica Daytonskog sporazuma, organizira zajednička konferencija s ciljem da se pomogne u što bržem zaživljavanju pravne države i na području Bosne i Hercegovine čime bi i hrvatski narod u BiH imao daleko veća prava nego što ima sada podsjećajući da u jednom entitetu hrvatski narod nema jednaka prava dok je u drugom entitetu marginaliziran.
“Mislim da je razgovor bio vrlo konstruktivan i pronašli smo mnoga zajednička gledišta. Predsjednik Josipović je pokazao dobru volju sa svoje strane, ali je upozoravao da njegovu spremnost i dobru volju nije adekvatno odgovorena s druge strane niti je ispravno shvaćena od dijela javnosti. Spreman je učiniti dodatne napore da službena strana Republike Hrvatske ne zaostaje u konstruktivnim doprinosima, ali očekuje i konstruktivne partnere s druge strane i na političkom i na gospodarskom i na kulturnom, a pogotovo na medijskom području. Molio sam ga da sa svoje strane u tomu duhu animira javnost u Republici Hrvatskoj odnosno medije i gospodarstvenike“, izjavio je biskup Komarica nakon razgovora napominjući da je, na upit predsjednika Josipovića u čemu pomaže Katolička Crkva u Republici Hrvatskoj, odgovorio da će toga dana imati i susret s predstavnicima Hrvatskog Caritasa u vezi s održavanjem Tjedna solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH. Podsjetio je da se Vlada Republike Hrvatske prošle godine, za razliku od ranijih godina, nije uključila u ovu akciju te izrazio nadu da će se ove godine uključiti. Ukazao je na potrebu da se uključi cjelokupna javnost u Hrvatskoj i u dijaspori u odnosu na dramatičnu situaciju hrvatske populacije u BiH a osobito u entitetu RS. Zamolio ga je da potakne dužnosnike Republike Hrvatske da razgovaraju s predstavnicima vlasti ne samo u Sarajevu nego i u Banjoj Luci ističući da i Hrvati u RS trebaju nekom pripadati. Kazao je da, ako ne pripadaju ni Sarajevu ni Mostaru ni Banjoj Luci – što ne žele prihvatiti, onda moraju pripadati makar svojoj općini i svom gradu odnosno svojoj sredini“, kazao je biskup Komarica.
Predsjednik Josipović se složio s onim što je govorio biskup Komarica te obećao uraditi sa svojim suradnicima ono što bude moguće. Kazao je da je dobro što su izmijenili informacije kako bi vidjeli, što je moguće uraditi.
Biskup Komarica je upoznao predsjednika Josipovića da u entitetu RS još uvijek nedostaje čak više od 92 posto od predratnog broja katolika, što je otprilike i toliko Hrvata, jer nije bilo političke volje da se onima koji su se htjeli vratiti omogući održivi povratak, ali je bilo političke volje da im se onemogući povratak.
Podsjetio je da je Sveta Stolica više puta upozoravala bosanskohercegovačke dužnosnike, ali i dužnosnike Republike Hrvatske da “trebaju odlučnije pristupiti konstruktivnom rješavanju neriješenog pitanja izbjeglica i prognanika s banjolučkog područja, iz Bosanske Posavine i drugih dijelova BiH, koji čekaju na povratak na svoju zemlju u potpunoj sigurnosti kako bi tamo živjeli čovjeka dostojnim životom”.
Izrazio je uvjerenje da je i predsjedniku Josipoviću dobro poznato kako je najugroženijem dijelu hrvatskog naroda izvan Hrvatske – prognanim i izbjeglim Hrvatima iz Bosne – sve ove godine pružano veoma malo pomoći u usporedbi koliko je drugima dano i koliko su ovi – željni održivog povratka – trebali.
“A trebali su ne samo materijalnu pomoć za obnovu porušenih i uništenih životnih svojih staništa, nego i pravnu i političku, ekonomsku i socijalnu strategiju od strane političkih i gospodarstvenih dužnosnika iz RH i njihove potrebne moguće suradnje s adekvatnim partnerima iz BiH, odnosno entiteta RS”, istaknuo je biskup Komarica.
