Tužno je da 17 godina nakon rata povratak u BiH još nije završen, upozorio je visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko pred početak okruglog stola “Održivi povratak bosanskih Hrvata – stanje i perspektive”, koji je održan danas u Banjoj Luci.
Inzko je podsjetio da je krajem travnja održana velika donatorska konferencija posvećena regionalnim aspektima povrataka na kojoj je skupljeno prilično mnogo novca.
“Na taj način trebali bi se stvoriti uvjeti da se oni posljednji, koji to još žele, mogu vratiti, da im se olakša povratak, i to na način da im se obnovi imovina i, što je jednako važno, osigura posao kako bi povratak bio održiv”, kazao je visoki predstavnik.
Inzko je istaknuo je da je jednako važna i “atmosfera u koju će se vratiti, odnosno da li će se vratiti u stari komšiluk ili okruženje koje nije pozitivno raspoloženo prema povratnicima”.
On je kazao da su prepreke povratku i političke i ekonomske prirode. “Ima općina u kojima su to političke prepreke, gdje klima nije dobra, a u drugim općinama nije dobra ekonomska situacija. S malo političke volje može se mnogo toga mijenjati, ekonomski će to ići teže, ali neke izbjeglice su sretne da žive, makar i skromno, ali da žive i umiru na svom ognjištu”, zaključio je Inzko.
Banjalučki biskup Franjo Komarica, kao domaćin okruglog stola, ukazao je na to da je pitanje povratka u BiH i dalje dramatično.
“Zato od ovog skupa očekujem da maksimalno objektivno sagledamo sadašnje stanje, koji su to ljudi koji se žele vratiti i koji su to vidovi pomoći koja im je potrebna, kako bi se dogodio održivi povratak”, kazao je biskup Komarica. Naglasio je da je više nego očito da u RS-u nema Hrvata, dakle nema ni katolika, “što Katoličkoj crkvi ne može biti svejedno”.
“Moja je dužnost ukazivati ovdje na potrebu izgradnje pravne države kako bi svakom čovjeku bilo zajamčeno da posjeduje neupitna ljudska prava i slobode”, kazao je Komarica i dodao: “Politika se nažalost nije dovoljno angažirala da bude vjerodostojna. Svi imamo Daytonski sporazum čiji je ključni dio Aneks VII., koji ni izbliza nije proveden onako kako se trebao provesti da ova zemlja funkcionira normalno. Mi kao građani ne smijemo dozvoliti, da nas vode ljudi koji nisu kadri da od ove zemlje stvore normalnu zemlju, i zato apeliram na međunarodne predstavnike da budu pravi učitelji našim političarima”.
Damir Ljubić, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, kazao je da je cilj okupljanja u Banjoj Luci, slanje poruke da se i u RS-u želi podržati Hrvate i njihova nastojanja za povratak.
“Što se tiče državnog Ministarstva, ono je preko Saudijskog fonda osiguralo 25 milijuna KM kreditnih sredstava, a do kraja godine operativno bi moglo biti i 50 milijuna eura osiguranih na donatorskoj konferenciji održanoj u travnju u Sarajevu”, izjavio je Ljubić.
Istaknuo je da to nije dovoljno za sve iskazane potrebe, ali i najavio da će sutra biti prezentacija kreditne linije koja se realizira putem Vlade Republike Turske, a koja je namjenjena povratnicima za poticanje malog i srednjeg biznisa. Novac koji je osiguran na donatorskoj konferenciji, zaključio je Ljubić, bit će iskorišten za povratak 5.600 obitelji, odnosno 27.000 osoba u oba bh. entiteta.
Ministar za izbjegla i raseljena lica RS-a Davor Čordaš očekuje da će i ovaj skup biti poticaj svima koji se žele vratiti i koji su zaduženi za tu problematiku, da vide kako ima interesa za povratak. “Interes ljudi postoji čak i kada se njihov glas ne čuje dovoljno glasno”, kazao je Čordaš.
Organizatori okruglog stola su udruge bosanskih Hrvata “Prsten”, “Caritas” Bosne i Hercegovine, Europska akademija Banjalučke biskupije, Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”, Paneuropska unija Bosne i Hercegovine i hrvatska Paneuropska unija.
