Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu prisjetio se 29. siječnja na komemoraciji svoje istaknute članice prof. dr. Mirjane Gross koja je preminula 22. srpnja 2012.
Komemoracija je održana u vijećnici Fakulteta u kojoj je 22. svibnja prošle godine “prva dama hrvatske historiografije” proslavila 90. rođendan, što joj je bio posljednji javni nastup, a o njenom životu, djelu i zaslugama za hrvatsku historiografiju govorili su nastavnici Odsjeka za povijest kojima je Mirjana Gross bila profesorica, ali i suradnica.
O životu Mirjane Gross govorila je prof. dr. Iskra Iveljić istaknuvši stradanje njene obitelji u Holokaustu. Zajedno s majkom Mirjana Gross bila je zatvorena u nacističkom logoru Ravensbrück, dok joj je otac izgubio život u Buchenwaldu. Svoja sjećanja na Mirjanu Gross iznijela je prof. dr. Božena Vranješ Šoljan. Istaknula je njenu brigu za razvoj mladih povjesničara koje je upućivala da putuju u inozemstvo i upoznaju se s novoj literaturom, a spomenula je i njenu suradnju s najuglednijim svjetskim povjesničarima. Zaslugom Mirjane Gross smatra i uključenje hrvatskih povjesničara u simpozij Mogersdorf, što im je omogućilo suradnju s kolegama iz Austrije i Mađarske.
Akademik Nikša Stančić kazao je da je Mirjana Gross imala ključnu ulogu u modernizaciji hrvatske historiografije i njenom uključivanju u svjetske tijekove i podsjetio na njene zasluge u istraživanju nacionalno-integracijskih ideologija pravaštva i jugoslavenstva i procesa modernizacije Hrvatske. Prema Stančićevim riječima, kao što je Jaroslav Šidak postavio temelje moderne hrvatske historiografije 20. stoljeća inzistirajući na tradicionalnim metodama, Mirjana Gross učinila je to isto inzistirajući na novim metodama. Dekan Filozofskog fakulteta Damir Boras rekao je da ta ustanova, kojoj je Mirjana Gross neko vrijeme bila i prodekanica, ne smije zaboraviti takve velikane, već se na njih mora trajno pozivati u vrijeme kad se znanje i odgovornost , kako je kazao,cijene manje nego prije.
“Mirjana Gross unaprijedila je brand Filozofskog fakulteta koji je kroz njene radove postao poznat u inozemstvu. Njena misija na Filozofskom fakultetu nije gotova, na njenim zasadama ćemo unapređivati povijesnu znanost”, dodao je Boras.
Marijan Lipovac
