U Kongresnom centru Forum Zagreb ovaj tjedan je održan susret poslovnih ljudi hrvatskog podrijetla na kojem su gospodarstvenici, profesori, menadžeri i akademici iz 18 zemalja svijeta raspravljali su o ulaganjima u domovinu, izvozu, inovacijama, zdravstvenom turizmu, energetskom sektoru, obrazovanju, brendiranju te brojnim drugim temama.
Jedna od važnih i veoma zanimljivih tema kojima se skup bavio jest Brendiranje Hrvatske. Božo Skoko, Caroline Spivak, Slaven Reljić, Dubravko Šimenc, Luka Duboković i Zlata Prpić uz stručno vođenje Darella Šarića ističu da je brendiranje in tema današnjice, a preko brojnih primjera pokušali su dokazati da živimo u prekrasnoj zemlji punoj potencijala, kojih, za razliku od stranaca, sami nismo svjesni u pravoj mjeri, niti to iskorištavamo na način na koji bismo mogli i trebali. A to je zapravo i značenje slogana Croatia full of life.
“Hrvatska je lijepa turistička zemlja i točka. Hrvatska treba iskoristiti sve ljepote koje ima i to počevši od razvoja turizma kroz sve aspekte: gastronomiju, povijest, prirodne ljepote, zdravstveni turizam“, pojednostavio je Slaven Reljić. Da moć države ne leži u njezinoj veličini već o sposobnosti kako se ona predstavlja svijetu smatra Božo Skoko, dodajući da države koje imaju karizmu zaintrigirati ostatak svijeta, točnije stvaraju određeni brend. Zlata Prpić nadodala je da je brend jedna divna stvar, ali i da iza svega toga stoje ljudi i to je bitno. „Mi smo na dobrom putu da kroz naše proizvode, uz pomoć naših sportaša učinimo nešto za malu zemlju kao što je Hrvatska“ kazala je Prpić.
U diskusiji je sudjelovao i hrvatski veteran vaterpola Dubravko Šimenc, koji je ispričao priču o hrvatskoj tvrtki Borovo koja se našla u krizi iz koje se smatralo da izlaza nema. Sada je to isto Borovo hrvatski brend koji puni časopise poput Vougea i dokazuje da se uz trud može učiniti jako puno.
Caroline Spivak iz Kanade smatra da Hrvatska ne može opstati samo od turizma, ali da država mora započeti od onoga u čemu je najjača. „Važno je kako se ljudi odnose prema svojoj zemlji, jesu li ponosni na nju, ili ne. Trebamo postati svjesni svojih kvaliteta, poštovati ih i koristiti na najbolji mogući način te pokazati svijetu, ali i sebi da, iako smo mala zemlja, možemo učiniti puno. Potrebne su i institucije koje bi podupirale brendiranje Hrvatske i njezinih proizvoda.“
Konferenciju je svojom prezentacijom Building a reputation, uveličao i bivši senator Aljaske, unuk hrvatskog iseljenika Mark Begich. Nakon što je podijelio sa sudionicima uspješnu priču svoje obitelji, dotaknuo se posjeta Vukovaru dan prije i zaključio da je Hrvatska slična Aljaski u nekim aspektima kao što su turizam i priroda. „Trebamo znati kako investirati i nešto graditi. Ideja je najbitnija. Vrlo je moćno kada imate ideju i vjerujete da možete uspjeti. Ljudi će to prepoznati…”, naglasio je Begich. „Ako razmišljate na način da nećete uspjeti, da se nešto ne isplati, da nemate dovoljno novca za to, tada to ne budete niti ostvarili.“ Mark Begich nas uvjerava da Hrvatska ima ogromni potencijal, posebno hrvatska sveučilišta i mladi ljudi. Na kraju se nadovezuje na priču o brendu. „Točno je da se sve može prodati, ali treba imati dobar proizvod i od njega napraviti dobar brend.“ Sugerira da treba pozitivnije razmišljati, brinuti o reputaciji, biti dobar u odnosu sa ljudima, odnosno poštivati druge i razmišljati o lijepim stvarima kako bi nešto išlo na bolje. Pohvalio je slogan Croatia full of life, jer to ona zaista i jest.
Industrija zdravlja jedna je od vodećih industrija u svijetu, istaknuo je Miroslav Dragičević u uvodu panela Prilike za razvoj zdravstvenog turizma. Riječ je o tržištu najveće svjetske potražnje i cilj diskusije je bio pronaći alate da se ozbiljnije primimo posla i riješimo situaciju u kojoj se nalazi zdravstvo. Problem u Hrvatskoj je odnos javnog i privatnog zdravstva koji direktno utječe na zdravstveni turizam. „Dok god je neriješena situacija u institucijama koje bi trebale voditi zdravstvo, i dok se ne definira javno i privatno zdravstvo, situacija se neće poboljšati. Zdravstveni turizam je ozbiljna stvar i mora postojati uvjerljiv poslovni plan”, kazao je Miljenko Bura, te nadodao da gospodarstvo ovdje ima glavnu ulogu i da bi plan trebalo donijeti Ministarstvo gospodarstva, aDamir Mihalić smatra da se prvo trebaju riješiti problemi unutar države. Predstavnik Klastera zdravstvenog turizma Kvarner, Alfred Franković apelira na sinergiju, zajedništvo i komunikaciju. Organizator susreta američko-hrvatskih profesionalaca u Washingtonu u travnju ove godine te predstavnik američke dijaspore Steven Pavletić iz National Cancer Institute u Sjedinjenim Američkim državama predstavlja rak kao vodeći problem kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. „S obzirom da je smrtnost u tom slučaju u Hrvatskoj velika, a tradicija znanja i potencijali ogromni, nešto u ovoj državi ne funkcionira,“ zaključio je, no poručuje optimistično: „Sada je stasala jedna nova generacija vrlo samosvjesnih mladih profesionalaca. Zdravstveni potencijal je velik. Pojavile su se neke nove energije, novi entuzijazam i samosvijest u radu. Naša snaga je znanje koje treba ujediniti i nešto učiniti.“
Na konferenciji su se predstavile i studentske udruge: eStudent, Ekonomska klinika, Next Junior Enterprise i SPOCK- Studentsko poduzetništvo u Centru karijera FER-a.
Uz Maju Pokrovac, Ronald Zivic, Ljuba Djurdjevic, Haris Boko i Ivan Šimić otvorili su temu o kojoj se u medijima vrlo malo govori, Energetski sektor u Hrvatskoj-alternativni izvori energije. Cilj ove diskusije bio je vidjeti što se van granica Lijepe naše radi dobro i što bi se od toga moglo primijeniti u Hrvatskoj. Ljuba Đurđević iz Ontario Energy Boarda podijelila je sa sudionicima detalje o inovativnim i agresivnim programima u obnovljivim izvorima energije. Naglasila je kako u inozemstvu ima itekako volje za ulagati u Hrvatsku, ali i dodala da nema infrastrukture u Hrvatskoj koja bi na tome radila. „Ako želimo stvarno dobar turizam, onda moramo postaviti strategiju i stvoriti dobru sinergiju energije, gastronomije, prirode i turizma.“
Ronald Zivic s ponosom se predstavlja kao četvrta generacija Hrvata u Americi. Svoj posao na razvoju solarne tehnologije doživljava kao emociju povezanu sa poduzetničkom dimenzijom. Ivan Šimić iz CEMP-a nezadovoljan je predstavljanjem poduzetnika kao ljudima koji žele samo stvoriti vlastiti profit kada iz brojnih primjera možemo vidjeti da poduzetnici ponajviše pridonose svojoj zemlji i njezinom boljitku. „Potaknut pozitivizmom došao sam ulagati u Hrvatsku.“ kazao je Šimić.
Haris Boko iz Energetskog instituta Hrvoje Požar smatra da se inertno pristupa prema svim projektima koji bi mogli zaživjeti. „Rekao bih da naši menadžmenti nisu zainteresirani za pisanje projekata da se prilagode našim potrebama. Trebali bi puno efikasnije i ozbiljnije shvatiti trošenje europskih novaca, i iskoristiti priliku koja se nudi.“ Hrvatska uvozi, a ne iskorištava vlastite potencijale. Tržište se mora aktivirati, biti dinamično. Svi sudionici panela složili su se da je potrebno vršiti pritisak na Vladu kako bi se napokon nešto pokrenulo. Haris Boko pridodaje na kraju diskusije: „Trebaju nam novi poslovni modeli obnovljivih izvora energije i strateška vizija“.
Jasna Matulić predstavila je dobru praksu investicijskog ulaganja na primjeru grada Lipika, projekt vode i konja lipicanera vrijedan 55 milijuna eura, istaknuvši da je potrebna snažna vizija i dobra ideja da se stvori nova vrijednost. Poručila je investitorima da smo osvijestili da je nužno da se na jednom mjestu integrira više stvari, da se prostorni planovi usklađuju, da se razvijaju pametna i inovativna rješenja te poslovna i građevinska infrastruktura, da se osigura tržište i da se tako brendira jedan grad ili područje. Projekt poput ovoga može unaprijediti lokalnu zajednicu.
Posljednju panel diskusiju vodio je Igor Starčević, a sudjelovali su uspješni Hrvati diljem svijeta: Ivan Ćurić, Robert Jakubek, Trpimir Renić, Sanela Dropulić i Denis Rubić.
„Tajna uspjeha ovisi i o tome kako gledate na uspjeh. Ovdje su odlični ljudi, i imate veliki potencijal, a ovakvi susreti trebali bi se održavati češće,“ savjetovao je Ivan Ćurić, dodavši, „Uvijek se moramo preispitivati zašto nešto radimo i biti svjesni limita koji su nam postavljeni u Hrvatskoj.“
Robert Jakubek je nadodao „Nisam školovani poduzetnik, puno sam učio sam i to je jako važno. Uvijek sam pokazivao znatiželju i sve što je bilo oko mene je bila prilika da nešto naučim i da nešto ostvarim.“ Sanela Dropulić, povratnica iz Švedske kratko je dodala: „Mi smo dokaz da se može“.
Denis Rubić, povratnik iz Njemačke poručuje onima koji žele ulagati u domovinu, da surađuju s lokalnim i domaćim ljudima koji poznaju teren i da iskoriste sva sredstva iz fondova koja se nude.
Na kraju drugog radnog konferencijskog dana organizatori su saželi zaključke konferencije koje će naknadno uručiti novoj Vladi Republike Hrvatske zajedno s preporukama.
Sudionici Meetinga posjetili su Grad Rijeku u četvrtak na inicijativu australske delegacije pod vodstvom hrvatskog veleposlanika u Australiji, njegove ekselencije Damira Kušena i pritom se upoznali s velikim infrastrukturnim projektima u Primorsko-goranskoj županiji te održali sastanke s predstavnicima Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Županijske komore Rijeka, Luke Rijeke, Lučke uprave Rijeke, Jadrolinije i brodogradilišta Viktor Lenac.
Organizatori već pripremaju idući Meeting G2.3 na kojem žele okupiti još više Hrvata iz različitih zemalja s ciljem da se razgovara, posluje i predlaže kako život u Hrvatskoj učiniti što kvalitetnijim, ali i kako jačati međusobno povjerenje te raditi na umrežavanju Hrvata u cijelom svijetu.
