Zemljopisni prikaz konklava vrlo je raznolik što se tiče zemalja iz kojih potječu kardinali. Europa će, primjerice, na konklavama biti kontinent s najviše predstavnika.
Od 115 kardinala izbornika koji ulaze u Sikstinsku kapelu, 60 ih dolazi iz europskih zemalja; slijedi američki kontinent s 33 kardinala, Afrika s njih 11, iz Azije ih je 10, te iz Oceanije jedan.
Država s najviše kardinala izbornika je Italija, njih 28, slijede Sjedinjene Američke Države s 11 kardinala te Njemačka sa 6. Po pet kardinala izbornika imaju Brazil, Španjolska i Indija.
Zbog odustajanja kardinala izbornika iz Indonezije i Velike Britanije, te zemlje neće imati svojega predstavnika, dok će, naprotiv, biti nazočni oni kojih na konklavama godine 2005. nije bilo, kao što je, primjerice, Hong Kong, Egipat ili Kenija.
Prema statističkim podacima, 40 kardinala radilo je ili još rade u Rimskoj kuriji i u drugim crkvenim uredima u Rimu, a 67 kardinala izbornika u Kardinalski zbor uvrstio je Benedikt XVI.
Srednja dob onih koji će birati novoga papu je oko 71 godine. Na konklavama će biti nazočan i jedan 80-godišnji kardinal, Walter Kasper, koji ima pravo na glasovanje jer je 80 godina navršio 5. ožujka, odnosno nakon početka razdoblja prazne Apostolske Stolice. Ako bi izbor pape potrajao, isto će pravilo biti primijenjeno na talijanskoga kardinala Severina Poletta i meksičkoga Juana Sandovala Inigueza, koji će 80 godina navršiti 18., odnosno 20. ožujka. Najmlađi pak među kardinalima izbornicima su indijski kardinal Baselios Cleemis Thottunkal, koji još nije navršio 54 godine, te filipinski kardinal Luis Antonio Tagle, koji će u lipnju navršiti 56 godina.
Raznoliki su također podaci o pripadnosti kardinala izbornika redovničkim zajednicama, kojih je ukupno 19, a njima valja pridružiti i peruanskoga kardinala Juana Cipriana Thornea, člana Osobne prelature Opus Dei.
Najbrojniji su salezijanci, koji imaju četiri kardinala, slijede franjevci te dva dominikanca. Samo će jedan isusovac ući u konklave, argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio, premda statistički podaci Papinskoga sveučilišta Gregoriana pokazuju da je 57 kardinala, odnosno oko 49 posto, pohađalo obrazovne ustanove koje Družba Isusova vodi u Rimu. Među njima su i dva profesora na sveučilištu Gregoriana: američki kardinal Timothy Dolan, te njemački kardinal Kasper, podsjetio je u svome prilogu Hrvatski program Radio Vatikana. [Ika]
