Hrvatski autoklub upozorava kupce rabljenih automobila na prevare sa vraćanjem kilometraže. Pojava je široko rasprostranjena u Europi, prevaranti su zaštićeni, a prevareni prepušteni sebi.
Naime, u HAK-u ističu da Hrvatski propisi još ne predviđaju adekvatnu kaznu za ovu aktivnost već se izigranim kupcima prepušta samostalno istjerivanje pravde u dugim i neizvjesnim privatnim tužbama.
Za smanjenje broja prijeđenih kilometara na rabljenom vozilu potrebna su mala početna ulaganja, moguća je za naše prilike značajna protupravno stečena imovinska korist uz teško detektiranje i gotovo nikakvu opasnost od sankcioniranja učinjenog djela. Cilj je jednostavan – obmanuti kupca pri prodaji i zaraditi.
Možda se ovo čini iznenađujućim zbog tehnološke sofisticiranosti današnjih automobila, ali, upozoravaju u HAK-u, moderni automobili puni su elektronike, a ne mehaničkih instrumenata te je vraćanje kilometraže pitanje hakiranja softvera.
Na internetskim forumima se bez prikrivanja razmjenjuju podaci o tvrtkama i pojedincima koji to rade.
Do službenih podataka o kojim je štetnim iznosima riječ i koliki je postotak rabljenih vozila na našem tržištu s falsificiranim brojčanicima nije moguće doći. Prema MUP-ovoj statistici, takvi podaci uopće ne postoje jer ovo djelo izrijekom nije opisano ni u jednom članku Kaznenog zakona ili bilo kojeg drugog zakona, teško ga je otkriti, a onda i dokazati.
Slična situacija vlada i u drugim zemljama. Postoje specijalizirane tvrtke koje nude „korekciju“ za 50 eura, a internetski pretraživači vrve ponudom. Neke zemlje Europske unije ipak u svoje propise uvode odredbe koje kriminaliziraju ovakve prijevare te uvode centralizirane baze podataka. Primjerice, u Belgiji se za ovakvo djelo može dobiti novčana kazna od 55 do 17.500 eura i kazna zatvora do jedne godine.
U Njemačkoj je predviđena kazna zatvora do jedne godine ukoliko se dokaže očita namjera. Europske statistike su raznolike i u sferi procjene. U Njemačkoj, iz koje se u Hrvatsku uvozi veliki broj rabljenih automobila, policija procjenjuje kako je svako treće rabljeno vozilo prodano s lažnim brojem prijeđenih kilometara, a konzervativne procjene govore kako se prouzročena šteta u Luksemburgu, Francuskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj kreće od 1,5 do 2,9 milijardi eura na godinu. Primjenom na cijelu Europsku uniju, riječ je o 5,6 do 9,6 milijardi eura godišnje.