Građani Hrvatske koji sada koriste minus na tekućem računu koji je dva pa i tri puta veći od njihove mjesečne plaće imat će rok od godinu dana da to dopušteno prekoračenje po tekućem računu svedu na razinu svog prosječnog mjesečnog primanja, prijedlog je Ministarstva financija koje time želi spriječiti prekomjerno, skupo zaduživanje građana.
Ministarstvo je danas potvrdilo da radi na izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama, da se ta dva zakona mijenjaju paralelno, a trenutno su u fazi očitovanja nadležnih tijela državne uprave.
Prema obavijesti objavljenoj na mrežnim stranicama Ministarstva, najvažnije se novosti izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju odnose na zaštitu potrošača kod ugovaranja promjenjive kamatne stope, posebno kod stambenih kredita, kao i ograničavanje visine dopuštenog prekoračenja po tekućem računu.
Predviđeno je uvođenje ograničenja visine dopuštenog prekoračenja po tekućem računu koje ne bi smjelo prelaziti visinu prosječnog mjesečnog priljeva na taj račun unazad šest mjeseci.
Tom se izmjenom “sprječava prekomjerna zaduženost građana temeljem odobrenih prekoračenja po tekućim računima, posebice imajući u vidu da je kamata koju banke obračunavaju na minuse po tekućem računu uglavnom tek neznatno niža od zakonski dopuštene maksimalne granice”, objašnjavaju iz Ministarstva financija.
Građani će, najavljuju iz Ministarstva, imati godinu dana prijelaznog razdoblja, od dana stupanja na snagu tog zakona, za svođenje minusa po tekućem računu u granice dopuštenog, odnosno na razinu prosječnog mjesečnog priljeva.
Izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, u svrhu daljnje zaštite potrošača u kreditnim odnosima s vjerovnicima kod ugovaranja promjenjive kamatne stope, uvodi se mogućnost da ministar financija pobliže uredi način definiranja jasnih i poznatih parametara, moguće uzročno-posljedične veze kretanja parametara i visine promjenjive kamatne stope te razdoblja u kojima se razmatra donošenje odluke o korekciji visine kamatne stope.
Osim toga, uvodi se i mogućnost da ministar financija pravilnikom propiše najvišu dopuštenu efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite, kao i metodu izračuna kamata na te kredite, čime im se daje poseban status, a građanima dodatna zaštita od prekomjernog rasta kamatne stope.
Ovakve su izmjene, ističu iz Ministarstva financija, potaknute teškim položajem građana, odnosno potrošača u kreditnim odnosima s vjerovnicima, posebice u onim kreditnim odnosima kojima rješavaju svoja temeljna egzistencijalna pitanja, poput stambene potrebe.
Izmjene Zakona o kreditnim institucijama provode se pak radi nužnog usklađenja s pravnom stečevinom Europske unije prije punopravnog članstva Hrvatske u EU.
Te izmjene, navode iz Ministarstva, obuhvaćaju politiku primitaka nositelja ključnih funkcija u kreditnim institucijama, koja mora biti u skladu s odgovarajućim i djelotvornim upravljanjem rizicima. Tako će se podzakonskim aktima odrediti da varijabilni primici, odnosno bonusi ne smiju prelaziti iznos od jedne četvrtine ukupnih primitaka.
Također, proširuju se i iznimke od bankovne tajne na tri nova slučaja, dodatno uređuje sustav unutarnjih kontrola, uvode pravila za upravljanje u kriznim situacijama i pravila vezana uz stečaj kreditnih institucija, a prenose se i drugi zahtjevi iz Direktiva EU vezani uz pojačani nadzor financijskih konglomerata, suradnju i razmjenu informacija s nadzornim tijelima EU i sl.
