Konačni prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju koji sutra stiže na Vladu, mogao bi značiti i dvadesetak posto niže rate kredita u švicarskom franku.
Ključna izmjena zakona je uvođenje reda u slučaju divljanja tečaja, što će pozdraviti svi koji su se dosad opekli sa “švicarcima”. Ubuduće, ako tečaj aprecira više od 20 posto tijekom otplate, što se dosad dogodilo jedino sa frankom, kamatna stopa ni fiksna marža ne smiju biti veće od početnih čime Vlada želi zaštititi najugroženiju skupinu građana koja je izložena rastu kamate i tečaja, piše Poslovni dnevnik.
U Ministarstvu financija i Udruzi Franak koji su radili na računici procjenjuju da će time kamata koja je u nekim bankama porasla i do 7,5 posto biti spuštena na razinu od 4,5 posto pa čak i niže, čime bi se za 20-ak posto poništio strmoglav rast mjesečnih obaveza.
Banke u ovom slučaju gube od 300 do, u najgorem scenariju, 600 milijuna kuna na kamatama koje moraju obračunavati u manjem iznosu, piše Dnevnik.hr. I ne čudi da je HNB imao primjedbe i da je pregovaranje ministra Slavka Linića i banaka trajalo mjesecima, a na kraju je očito ministar odlučio krenuti u ovu borbu.
Takvo rješenje donijelo je konsternaciju među bankarima, ali i neovisnim stručnjacima koji upozoravaju da bi takvo rješenje imalo teško sagledive posljedice na sustav. Bankari su neslužbeno najavili da će zakon bez odlaganja slati na Ustavni sud zbog retrogradne primjene, a u neslužbenim razgovorima kažu da tek trebaju proučiti konačnu verziju zakona nakon koje će se oglasiti.
Izmjenama zakona o potrošačkom kreditiranju pred vratima je naposljetku i dugoočekivano rješenje za stambene kredite kod kojih je također bankama značajno sužen prostor za diskrecijske odluke pa i samovolju. Najviša kamatna stopa na stambene kredite tako neće smjeti premašiti za trećinu uvećani prosjek cijene stambenih kredita ovisno o pojedinoj valuti (euri, kune i švicarski franci).
Vlada misli da će ovim zakonom zaštititi, kako kažu, slabiju stranu – potrošače. A u ovom trenutku je skoro 300.000 blokiranih računa i sve veći postotak kredita koje građani ne mogu otplaćivati.
2008. nije se moglo otplaćivati 5 posto stambenih kredita, a na kraju 2012. nenaplaćenih kredita je 12 posto.
Banke u ovom slučaju gube od 300 do, u najgorem scenariju, 600 milijuna kuna na kamatama koje moraju obračunavati u manjem iznosu. (I.Z.)
