Mate Granić, bivši hrvatski ministar vanjskih poslova i jedan od najbližih saradnika bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, vjeruje da Hrvatski sabor neće ratificirati Sporazum o granici nakon što ga u proceduru uputi Vlada Zorana Milanovića.
Granić, koji je upućen u detalje nastajanja Sporazuma o granici Tuđman-Izetbegović, u razgovoru za agenciju Anadolija prisjeća se dogovora dvije države iz 1999. godine.
“Nakon potpisivanja Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, ali i poznatog incidenta između pripadnika Hrvatske vojske (HV) i SFOR-a, krajem 1998. godine kod Martin Broda, Hrvatska i BiH su se dogovorile da čim prije identificiraju granicu između dvije prijateljske države te potpišu sporazum o državnoj granici. Pregovore s hrvatske strane je vodila ad hoc Državna komisija, a sa strane BiH Državna komisija za granice. Pregovaralo se u dobroj vjeri i u kratkom vremenu, kraćem od jedne godine, određena je granica u dužini od 1.001 kilometar. Razgraničenje na moru predložio je Hidrografski zavod u Splitu”, sjeća se Granić u razgovoru za Anadoliju.
Tek nakon toga, priznaje, pojavile su se nove činjenice o granici između dvije zemlje, a s njima i problemi.
“Nakon potpisa Sporazuma od strane predsjednika Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića, u hrvatskoj javnosti pojavile su se neke nove informacije koje ukazuju da je sudsku i administrativnu vlast nad dva otočića, Veliki i Mali školj, te vrhom poluotoka Klek stoljećima vršila Hrvatska. To je zaustavilo ratifikaciju Sporazuma. Obje strane trebaju u dobroj vjeri analizirati nove dokumente hrvatske strane i pronaći pravedno rješenje. I ad hoc arbitraža o tom problemu je jedno od demokratskih i civiliziranih rješenja”, ističe Granić.
Na pitanje je li tijekom pripreme ili neposredno nakon potpisivanja Sporazuma bilo negativnih stavova o tom dokumentu, te je li mu se itko iz tadašnjeg HDZ-a usprotivio, Granić nije precizno odgovorio.
“Sporazum je pregovaran u prijateljskoj atmosferi i atmosferi povjerenja. Novi dokumenti skupine autora iz Dubrovnika o hrvatskom suverenitetu nad spornim otočićima i vrhom poluotoka Kleka su zaustavili ratifikaciju”, rekao je Granić.
Hrvatski premijer Zoran Milanović, kako dalje navodi Granić, želi čim prije riješiti problem, ali “ratifikacija dvotrećinskom većinom u Saboru nema potrebnu podršku”.
“Ratifikacija prostom većinom je ustavnopravno upitna. Zato je vrlo vjerojatno da će hrvatska strana predložiti da se ponovno otvore razgovori o spornim pitanjima. Cilj obje strane trebao bi biti da se granica pravedno odredi na temelju dokumenata”, smatra Granić.
Istaknuo je da u rješavanju „otvorenih pitanja s BiH treba voditi aktivnu politiku, a problem riješiti na temelju dokumenata i međunarodnog prava”.
Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić izjavila je danas kako je pitanje ratifikacije sporazuma Tuđman-Izetbegović iz 1999. prava tema za konsenzus s oporbenom Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) koji je, naglasila je, stalno i pozivao na konsenzus oko gradnje Pelješkog mosta, a prije nešto više od godinu dana, kada je bio na vlasti, potvrdio je privremeni režim u Malostonskom zaljevu predviđen upravo tim sporazumom.
Hrvatska oporba predvođena HDZ-om usprotivila se ratifikaciji Sporazuma Tuđman-Izetbegović jer, kažu, dovodi u pitanje hrvatski suverenitet.
