Članice EU-a se dogovaraju oko kvota za prijem izbjeglica s područja Azije i Afrike. Neke od njih čak podižu zidove i pojačavaju nadzor granica. No kako se priprema BiH za mogući izbjeglički val?
Europska unija spremna je prihvatiti 60.000 izbjeglica iz Azije i Afrike, ali granice pojedinih balkanskih država već pritišće val od nekoliko stotina tisuća izbjeglica. Predviđa se da će broj ljudi koji bježe od ratnih strahota i ekonomske krize ove jeseni biti veći od milijun. Predstavnici nadležnih službi u Bosni i Hercegovini tvrde da će postupati na osnovu zakona i propisa ukoliko migranti i izbjeglice krenu prema državnoj granici. U Graničnoj policiji BiH, Terenski ured Sjeveroistok sa sjedištem u Bijeljini, zaposlenici obavljaju svoje redovne dužnosti. Dragan Kulić, načelnik ovog Terenskog ureda, kaže da je prošle godine otkriveno nekoliko pokušaja ilegalnog prelaska granice, ali da se za sada ne očekuje veći pokret izbjeglica prema granici BiH koju čine rijeke Drina i Sava.
“Prema nekim procjenama, koje su manje ili više pouzdane, oko četiri milijuna migranata je na potezu od Turske, Grčke, Makedonije, Srbije. Svi oni žele na Zapad, prema boljem i sigurnijem životu. Države svijeta se štite propisima o doseljavanju, određuju procedure kako se može ući u određenu državu. Kada bi poštovali te procedure, većina tih ljudi ne bi nikada mogla doći tamo gdje su krenuli. Zbog toga je taj migracijski pritisak na države Balkana koje se nalazi na tranzitu. Pošto je motiv tih ljudi vrlo jak, onda oni lako mogu postati žrtve organiziranog kriminala i trgovine ljudima. Ovdje bi se radilo o nezakonitoj namjeri stranaca da dođu na neki teritorij, ne poštujući propise EU-a ili propise BiH i mi smo spremni za takve slučajeve”, kaže Dragan Kulić.
Uloga Granične policije BiH
Granična policija odobrava ili zabranjuje ulazak u Bosnu i Hercegovinu domaćim i stranim državljanima. Služba za poslove sa strancima pri državnom Ministarstvu sigurnosti bavi se pitanjima stranaca unutar države. “Naš zadatak je spriječiti nezakonite i osigurati zakonite ulaske u zemlju. Ako stranci, migranti, budu legalno ulazili preko graničnih prijelaza i ako budu tražili međunarodnu zaštitu, odnosno, da dobiju status izbjeglice, onda je Granična policija nadležna samo da ih prihvati, utvrdi identitet i da ih preda terenskim centrima Službe za strance. Međutim, pitanje je kako su oni uopće došli do Balkana? Da mi, recimo, graničimo sa Sirijom i da dođu ljudi kojima je život ugrožen, onda ih međunarodni zakoni štite i dobili bi status izbjeglica”, kaže Kulić za Deutsche Welle i posebno ističe sigurnosni i ekonomski aspekt ovakvih masovnih pokreta ljudi.
Dodaje da Imigracijski centar u Istočnom Sarajevu ima kapacitet od 120 mjesta, a Ministarstvo sigurnosti odlučuje o zahtjevima za međunarodnu zaštitu. Ukoliko se zahtjevima ne udovolji, migranti se vraćaju u državu iz koje su prešli granicu prema BiH. Tako je na temelju potpisanih sporazuma, ali aktualni zakoni predviđaju i slučajeve pojave velikog broja migranata ili izbjeglica, o kojima bi dalje odlučivao Savjet ministara BiH. “Ovo što se sada događa u Makedoniji i Srbiji do sada nije zabilježeno na ovom prostorima. Što će se dalje događati, teško je predvidjeti, jer se radi o masovnim priljevima ljudi, kompletnih obitelji. Žičani zid koji se gradi u Mađarskoj ne znači ništa. Tu će zaraditi oni koji prodaju škare za žicu. Naša granica je prirodna prepreka i migranti to dobro znaju”, kaže načelnik Kulić.
Služba za poslove sa strancima
“Služba za poslove sa strancima je analizirala trenutnu problematiku ilegalnih migracija i na regionalnoj razini. Evidentno je da se situacija dramatično komplicira, s mogućim neželjenim učincima na čitavu regiju pa samim tim i na Bosnu i Hercegovinu. Zemlje okruženja se nalaze u velikom problemu, prije svega Republika Srbija, zbog velikog broja pristiglih ilegalnih migranata iz kriznih područja zahvaćenih sukobima, Sirije, Pakistana, Libije, Palestine. Postoje realne pretpostavke da se rute ilegalnih migracija iz zemalja okruženja promijene i jednim dijelom usmjere prema Bosni i Hercegovini”, kaže dr. Rade Kovač, načelnik Sektora za operativnu podršku Službe za poslove sa strancima. Podsjeća da se među ilegalnim migrantima mogu naći i ljudi ekstremnih i radikalnih opredjeljenja što je zabrinjavajuća varijanta. Zbog toga se, u suradnji s Graničnom policijom BiH, poduzimaju odgovarajuće mjere pripravnosti i prikupljanja operativnih informacija.
“S druge strane uspostavili smo kontakte s MUP-om Srbije i u narednom razdoblju ćemo imati zajedničke sastanke o tom pitanju. Problematika ilegalne migracije može se rješavati samo koordiniranom akcijom zemalja u regiji, prije svega zato što mi nismo članica EU-a. Nijednoj zemlji u regiji nije cilj da imamo prelijevanja migranata i da nemamo trajno rješenje ovoga problema”, kaže Kovač, dodavši kako je zabrinjavajuća činjenica da migranti nemaju kod sebe putne isprave – nemaju pravi identitet.
“Njima nije u interesu da se utvrdi njihov identitet i da ih vrate u zemlju porijekla. Kada Hrvatska uđe u Šengenski prostor, to će biti dodatni problem, jer će BiH postati još zanimljivija za ilegalne prijelaze granice, sada granice s EU-om. Obzirom da se radi o veoma složenom problemu, Bosna i Hercegovina kao država mora poduzeti određene aktivnosti jer su smještajni kapaciteti Imigracijskog centra nedovoljni, a u sličnoj su situaciji i zemlje okruženja”, zaključuje Kovač.
Izvor: Deutsche Welle
