Povodom 25. obljetnice smrti ruskog underground pisca Venedikta Jerofejeva (1938.-1990.)
Pod pokroviteljstvom predstavnice ruske nacionalne manjine grada Zagreba – Galine Kovačević, udruge Savez Rusa u Republici Hrvatskoj, udruge Ruski kulturni krug, 25. godišnjica smrti autora kultne poeme Moskva-Petuški obilježava se izvedbom istoimene predstave 22. svibnja od 20 h na pozornici Teatra na Trešnjevci.
Monodramu u produkciji Kazališne družine Bastien i umjetničke platforme Organizam IA, režirao je i adaptirao redatelj Jasmin Novljaković. Glazbu je napisao Igor D. Savin.
U ulozi Venje pojavljuje se Ljubo Zečević koji vodi publiku na cjelovečernje 75 minutno metaforičko putovanje puno iznenađenja, zabavnih susreta i veselih razgovora začinjenih čuvenom ruskom votkom. Priča priču o životu, ljubavi, prijateljstvima, nesporazumima, sreći i nesreći, o neuklopivosti u sisteme. A Venja, središnji lik monodrame…je bio sanjar. Pijani sanjar. Jedan od onih koji su gulili šljaku po ruskim vukojebinama i pisali beskompromisno bez želje da ikome podilaze. Venjička u ovom romanu – poemi kreće sa Kurskog kolodvora u Moskvi do kolodvora Petuški u posjet svojoj ljubavi. Usput će nabrojati i popiti skoro sve vrste votke, piva i vina. I, na koncu, u Petuške nikad neće stići, baš kao što i cijeli život bezuspješno pokušava vidjeti Kremlj.
“Remek-djelo u kojem Venja ili Venjička, kako si pripovjedač tepa iz superiorne autorske pozicije, ne leluja nedokučivim sferama duha, nego se vuče po ‘dnu života’, putujući tek metaforički, u alkoholnom ludilu, kroz rusku i svjetsku književnost novijeg doba…”, zapisala je Irena Lukšić.
Ovo je ujedno i posljednja zagrebačka izvedba predstave u ovoj sezoni. Nakon nastupa tijekom ljeta na festivalskim pozornicama u Hrvatskoj i Regiji, Kazališna družina Bastien ostaje vjerna istinskom klasičnom teatru pa tako za jesen priprema novu produkciju jednog poznatog ruskog klasika.
Venedikt Jerofejev, ruski pisac (Čupa, Karelija, 24. 10. 1938 – Moskva, 11. 05. 1990.). Premda je povremeno studirao i bio progonjen, živio je skitničkim životom alternativca. Golemu popularnost stekao je tekstom Moskva-Petuški (u rukopisu 1969., prvi put objavljen u Izraelu 1973., u Parizu 1977). Roman se oslanja na tradiciju »sentimentalnoga« pripovjedača i na fabulu putovanja (L. Sterne, A. N. Radiščev); sve se zbiva u prigradskoj željeznici, a pripovjedač je alkoholičar i nositelj monologa koji čas citira čas parodira djela svjetske i ruske književnosti.
