Otvaranje mogućnosti promjene granica na Kosovu nužno se tiče i Makedonije, ali i BiH. U Makedoniji živi, prema zadnjem popisu iz 2002., četvrtina albanskog stanovništva na relativno kompaktnom teritoriju uglavnom uz granicu s Kosovom i Albanijom. Ako bi se srpska manjina izdvojila iz Kosova, onda bi to sigurno tražila i albanska u Makedoniji
Piše: Marko Barišić | Vjesnik.hr
Vjetar u leđa raspravama o mogućoj promjeni granica kad je riječ o Kosovu dao je ovih dana bivši austrijski vicekancelar i posljednji šef Pakta za stabilnost jugoistočne Europe Erhard Busek. Ako su mediji točno prenijeli njegove riječi, Busek je u izjavi za jedan beogradski list kazao da bi Srbija trebala izići s prijedlogom za promjenu granica na Kosovu.
Prema njemu, to bi bilo najbolje rješenje za obje strane. “Bruxelles i Washington kažu da se granice ne mogu mijenjati, ali ako bi se Priština i Beograd dogovorili, oni bi se pomirili s takvom idejom”, rekao je Busek.
Međutim, otvaranje mogućnosti promjene granica na Kosovu nužno se tiče i Makedonije, ali i BiH. U Makedoniji živi, prema zadnjem popisu iz 2002., četvrtina albanskog stanovništva na relativno kompaktnom teritoriju uglavnom uz granicu s Kosovom i Albanijom. Ako bi se srpska manjina izdvojila iz Kosova, onda bi to sigurno tražila i albanska u Makedoniji.
Kad je pak riječ o BiH, pozorniji analitičari još nisu zaboravili svojedobnu izjavu Davida Owena koji je kazao da bi u slučaju gubitka Kosova Srbiji trebalo dati “teritorijalnu kompenzaciju” na račun BiH. To je Republika Srpska koja ionako u BiH egzistira kao paradržava. Dakako, takvi eventualni pokušaji naišli bi na odvojene protuodgovore Bošnjaka odnosno Hrvata u BiH.
Trenutni je odnos snaga u međunarodnoj politici takav da do promjena granica u skoro vrijeme očito neće doći. Većina europskih zemalja, kao i Sjedinjene Američke Države, zalaže se za teritorijalnu cjelovitost Kosova. To je u Beogradu nedavno ponovila i njemačka kancelarka Angela Merkel.
Njezin ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle nešto je prije kazao kako se njegova zemlja protivi bilo kakvim pregovorima o promjeni granica. Zemljovid jugoistoka Europe iscrtan je i nema povratka u ranije razdoblje kad su granice dovođene u pitanje, naglasio je Westerwelle.
Međutim, Rusija, Kina, ali i pet članica EU-a (Španjolska, Slovačka, Rumunjska, Grčka i Cipar) odbijaju i dalje priznati Kosovo. Priština stoga još nije članica Ujedinjenih naroda kao ni nekih važnih međunarodnih financijskih institucija. Takvo je stanje prepreka normalnom razvoju Kosova i međunarodnoj afirmaciji te najmlađe države na Starom kontinentu.
Srbija i dalje, barem kada je riječ o vlastitoj javnosti, cijelo Kosovo tretira kao “svetu zemlju” čiju neovisnost nikad neće priznati. Unutar srbijanske politike međutim jačaju i snage koje traže da se od Kosova “uzme što se uzeti može”. A to znači da se pokuša pregovorima s Kosovom odnosno Albanijom Srbiji pripojiti sjever Kosova. Najglasniji u takvim zahtjevima srbijanski je ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić, inače čelnik Socijalističke stranke koju je nekada vodio Slobodan Milošević.
Vlada u Prištini redovito je odbacivala takve prijedloge ustrajući na cjelovitosti Kosova. Iz drugih krugova međutim čuli su se glasovi o mogućoj razmjeni teritorija. Srbiji sjever Kosova, a Kosovu Preševska dolina na jugu Srbije naseljena uglavnom albanskim stanovništvom i teritorijalno naslonjena na Kosovo. Beogradu je takva razmjena neprihvatljiva jer smatraju da su već dovoljno izgubili s neovisnošću svoje bivše pokrajine.
Problem Kosova tako ponovno dolazi u žarište međunarodne diplomacije. Beograd ne želi ukinuti paralelne institucije na sjeveru te nove europske države gdje prevladava srpsko stanovništvo, čak i pod cijenu odgode procesa priključivanja te zemlje EU.
Priština, s druge strane, ne želi više tolerirati status quo prema kojem de facto ne kontrolira dio svojih vanjskih granica. I tako dok se Westerwelle i veći dio Europe kunu da je zemljovid na jugoistoku Europe definitivno iscrtan, neki drugi diplomati, poput Buseka, najbolje rješenje, barem kada je riječ o Kosovu, vide u mirnoj promjeni granica.
