15. ožujka
Zagrepčanka Štefica Vidačić na današnji je dan, 15. ožujka 1927. godine, postala miss Europe. Natjecanje je održano u Berlinu, a prije toga pobijedila je u natjecanjima za miss Zagreba i miss Kraljevine SHS.
Natjecanje je organizirao Fanamet, europski filmski distribucijski konzorcij u kojem je bilo i nekoliko američkih producentskih kuća, pored ostalih i Metro-Goldwyn-Mayer, kako bi promovirali filmove i na europskom tržištu, te otkrivao nove zvijezde.
Štefica je za svoju glumačku karijeru odabrala umjetničko ime Štefi Vida, a govorilo se da je slomila srca mnogih muškaraca kada se udala za jednog bogatog njemačkog filmašas, pa su tako rođene legende o samoubojstvu zaljubljenog mladića čije su oproštajno pismo prenijele i novine, kao i legenda o Štefici i Miškecu. Miškec je bio zagrebački mladić koji je, kada je čuo da se ona udala, pao u očaj, propio se i postao prosjak. Miškec je kao prosjak spavao uvijek na istom mjestu, pa je taj prolaz u Zagrebu nazvan Miškecov prolaz.
Štefica Vidačić rođena je 1909. godine u Požegi (po nekim izvorima 1905. godine), kao izvanbračna kćer Franje Söjtöryja i Vjekoslave Vidačić. U Zagrebu je završila realnu gimnaziju. U različitim izvorima spominje se također kao konobarica ili vlasnica gostionice u Jurišićevoj ulici.
Preminula je 2002. godine u Zürichu, u 97. godini života.
——–
Podsjećamo na još neke događaji koji su se odigrali na današnji dan:
44. pr. Kr.
– Prilikom ulaska u senat ubijen rimski vojskovođa Julije Cezar. Uboden je noževima 23 puta, a na čelu urote bili su Marko Junije Brut, Gaj Kasije Longin i Gaj Trebonije. Cezarove posljednje riječi upućene Brutu i danas su zapamćene: “Zar i ti, sine Brute?”
1848.
– U Pešti je izbila Mađarska revolucija.
1906.
– Charles Rolls i Henry Royce osnovali su automobilsku industrijsku kompaniju Rolls-Royce.
1914.
– Otvoren je Panamski kanal, 18,6 kilometara dugačak prokop na najužem dijelu Srednje Amerike koji spaja Atlantski i Tihi ocean.
1917.
– Pod pritiskom revolucionara abdicirao posljednji ruski car Nikolaj II., čime je poslije tri stoljeća okončana vladavina dinastije Romanov. Car je potom, zajedno s obitelji, interniran prvo u Carsko Selo (Puškin), pa u Tobolsk. Tijekom Oktobarske revolucije carska obitelj premještena je u Jekaterinburg gdje su ubijeni u srpnju 1918.
1939.
– U rano jutro češkoslovački predsjednik Emil Hacha potpisao je u Berlinu smrtnu presudu svojoj zemlji. Tekst je osobno pripremio Adolf Hitler, a u njemu je pisalo da predsjednik Hacha s povjerenjem polaže sudbinu svoga naroda i zemlje u ruke firera Trećega Reicha. Dva sata potom njemačke su trupe sa svih strana prodrle u Češkoslovačku.
1967.
– Društvo književnika Hrvatske potpisalo Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika koja je dva dana kasnije, 17. ožujka 1967. godine, objavljena u tjedniku Telegram. Hrvatski jezikoslovci nisu bili zadovoljni rječnicima i pravopisima u kojima se jezik nazivao hrvatskosrpskim, pa su u Deklaraciji koju je potpisalo 18 znanstvenih i kulturnih ustanova iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Upozoreno je na neravnopravan položaj hrvatskog jezika te je zatražena ravnopravnost svih jezika naroda u Jugoslaviji
1975.
– U 69. godini u Parizu je umro najbogatiji čovjek na svijetu, vlasnik najveće privatne flote Aristotle Onassis.
1982.
– Otvorena je Galerija Klovićevi dvori, koja je tada nosila naziv Muzejski prostor.
1985.
– Zaživjela je prva registrirana .com domena. Proizvođač računala Symbolics prva je kompanija koja je imala čast započeti online revoluciju. Sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća malo tko je uopće znao što su to domene, internet i sve pripadajuće tehnologije koje danas uzimamo zdrvao za gotovo. S druge strane, danas neku kompaniju gotovo da ne doživljavamo kao ‘ozbiljnu’ ako ne brine o svojoj online prisutnosti. Tijekom cijele 1985. godine, kada je zaživjela prva .com domena, ukupno je registrirano šest domena.
1991.
– Predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije i predstavnik Srbije u tom tijelu Borisav Jović podnio ostavku, jer je Predsjedništvo odbilo objaviti izvanredno stanje u zemlji, nakon antivladinih demonstracija 9. ožujka.
1994.
– Amerika je i službeno objavila da će sporazum o hrvatsko-muslimanskoj federaciji biti potpisan vjerojatno 18. ožujka, dok “The New York Times” piše da Srbi ne bi smjeli zadržati više od 40 posto BiH.
2004.
– Odlukom visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) Paddyja Ashdowna, Mostar je ponovo postao jedinstven grad. Mostar je od rata u BiH bio podijeljen na dva dijela, bošnjački – istočni i hrvatski – zapadni.
dd0315
