23. veljače
1440.
– U Cluju rođen Matija ili Matijaš Hunyadi, nazvan Korvin, sin ugarskoga guvernera i vojskovođe Janoša ili Janka. Nakon tajanstvene smrti hrvatsko-ugarskog kralja Ladislava V., 18-godišnji Korvin je 1458. izabran za novoga monarha. Umro je 4. lipnja 1490. u Beču.
1455.
– Završeno tiskanje najpoznatije inkunabule i jedne od prvih knjiga tiskanih u Europi. Poznatu Bibliju, na latinskom jeziku, u 42 linije, na 1282 stranice, u tiraži od oko 200 do 300 komada tiskao je Johan Gutenberg u svojoj tiskari U Mainzu. Knjiga ima dva sveska velikoga formata, s tekstom otisnutim u dva stupca i 42 retka i pravo je remek-djelo tiskarskoga umijeća od kojih se sačuvalo četrdesetak, što potpunih, što nepotpunih primjeraka. Knjiga je kasnije ukrašavana minijaturama (sitnim slikama) i inicijalima (ukrasnim početnim slovima). Johan Gutenberg, jedan od očeva suvremenog tiskanja je 1440. Godine došao na ideju da izlije pojedinačna slova u kalupe. Konstruirao je drvenu prešu pomoću koje je dobivao otisak pritiskom ravne ploče preko lista papira.
1685.
– Rođen Georg Friedrich Händel, njemački skladatelj, poznat po svojim oratorijima i operama.
1836.
– na današnji dan u San Antaniju u Teksasu počela je opsada Alama. Meksički predsjednik Antonio Lopez de Santa Anna pred malenu misiju u koju se sklonilo do 260 Teksašana, doveo je vojsku od oko 1.500 pješaka i konjanika. Do kraja opsade, koja je završila 6. ožujka padom tvrđave, ubijeni su gotovo svi branitelji među kojima su bili Davy Crockett i James Bowie, a meksički gubici popeli su se na 600 mrtvih i ranjenih.
1855.
– U Götibgenu je umro njemački matematičar i astronom Carl Friedrich Gauss (rođen 30. travnja 1777.), jedan od najvećih matematičkih umova uopće.
1902.
– U Trstu je rođen Otokar Keršovani, hrvatski publicist, novinar i političar rođen. Smatrao se komunistom i pridružuje se Komunističkoj partiji Jugoslavije. Uhićen je 1928. godine i osuđen na godinu dana zatvora. Ponovno je uhićen 1930. godine i osuđen na deset godina zatvora jer je priznao svoje članstvo u Komunističkoj partiji. U ožujku 1941. godine, pred Travanjski rat, ponovno je uhićen i zatvoren u zatvoru Kerestinec. Ustaše su ga, nakon dolaska na vlast, likvidirale zajedno s Božidarom Adžijom, Ognjenom Pricom i Zvonimirom Richtmannom u Dotršćini.
1903.
– Kuba je dala zaljev Guantánamo u vječan najam Sjedinjenim Državama.
1919.
– Benito Mussolini osnovao Fašističku partiju u Italiji.
1942.
– Prvi put nakon 1918. godine sazvano zasjedanje hrvatskog Sabora. Sazvao ga je Ante Pavelić, a tom zasjedanju prisustvovalo oko 150 od 217 pozvanih zastupnika. Među pozvanima bili su svi još živući zastupnici sabora iz 1918. godine, narodni zastupnici izabrani na izborima za jugoslavensku skupštinu 1938. godine, osnivači i doživotni članovi Glavnog odbora ukinute Hrvatske seljačke stranke, članovi vijeća Hrvatske stranke prava, doglavnici, poglavni pobočnici i povjerenici Glavnog ustaškog stana, te dva predstavnika njemačke narodne skupine. Predsjednik Sabora bio je Marko Došen. Sabor je imao samo jednu sjednicu, koja je otvorena na današnji dan, a zatvorena u prosincu iste godine. Zasjedanja su se održavala tokom velječe, travnja i prosinca te godine, a nakon 1942. godine Sabor više nije sazivan.
1944.
– Staljin je izdao zapovijed da se svi Čečeni presele u Kazahstan. Velik dio od njih pola milijuna pritom je ubijen.
1945.
– Fotograf Joe Rosenthal na Iwo Jimi snimio je poznatu fotografiju Podizanje zastave koja je nakon nekoliko godina osvojila Pulitzerovu nagradu.
1947.
– Osnovana Međunarodna organizacija za standardizaciju – ISO, odgovorna za industrijske i komercijalne ISO standarde širom svijeta. Iako se ISO definira kao nevladina organizacija, njegova sposobnost postavljanja standarda koji često postanu zakoni, bilo kroz međunarodne ugovore ili kroz nacionalne standarde, ga čini moćnijim od većine nevladinih organizacija. U praksi, ISO se ponaša kao konzorcij usko povezan sa vladama. Od jeseni 2006., postoji 158 članova od kojih svaki predstavlja jednu zemlju
1992.
– U okupiranoj Petrinji minirana i srušena do temelja crkva Svetog Lovre.
1997.
– U Zagrebu je umro hrvatski književnik Milan Grgić, rođen 1934. u Splitu, autor drama, komedija, libreta, za mjuzikle, scenarija za TV emisije i popularne zabavne emisije.
20120223
