Pristupanjem Hrvatske Evropskoj uniji, EU će se doslovno približiti BiH. Zajednička granica s EU-om može postati stvarni most ako se zemlja fokusira na reforme, kazao je u intervjuu za agenciju Fena Peter Stano, glasnogovornik europskog povjerenika za proširenje Štefana Fülea.
Stano smatra da je hrvatsko pristupanje EU prilika za BiH, za njenu ekonomiju, ali pod uvjetom da BiH uvede europske standarde.
“BiH će imati dosta razloga za reformu svojih sustava i legislative. Njihovo usklađivanje s EU-om, koje obuhvaća i Hrvatsku, pomoći će BiH u vlastitim težnjama za članstvom u EU. Slovensko pristupanje također pokazuje da su slovenski poslodavci tražili radnike iz Hrvatske, BiH, Srbije i ostalih zemalja iz regije. Isti slučaj se može dogoditi s Hrvatskom, imajući u vidu da ne postoje jezičke barijere između zemalja”, kazao je Stano.
Dodao je da će Hrvatska implementirati europske odredbe i direktive u mnogim područjima, ali da bh. građani neće osjetiti dramatične promjene zbog ovoga.
“Ovo neće prouzročiti veće promjene u svakodnevnom životu građana BiH, ali će, na primjer, promijeniti način poslovanja i druga područja. Kako bi ublažila moguće negativne posljedice na BiH i njene građane, Europska komisija zajedno s BiH i Hrvatskom radi na pronalaženju načina radi olakšavanja protoka ljudi i dobara između dvije zemlje nakon pristupanja Hrvatske”, istakao je.
Podsjetio je na uspješan trilateralni sastanak na ministarskom nivou koji je održan 15. februara s Hrvatskom i BiH u tom kontekstu.
“Trenutno pregovaramo o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa zemljama zapadnog Balkana da bi se tradicionalne trgovinske veze održale i nakon pristupanja Hrvatske. Nakon pristupanja, roba iz BiH će i dalje podlijegati povoljnom režimu prilikom izvoza”, naglasio je Stano.
Komisija radi i na uspostavljanju specijalnog režima protoka neusuglašene robe iz BiH kroz hrvatsku luku Ploče. Zahvaljujući ovom specijalnom režimu, većina izvoza i uvoza poljoprivrednih proizvoda životinjskog porijekla bit će nastavljena kao i prije pristupanja. Ovaj režim će se primjenjivati od 1. srpnja 2013. dok i sama BiH ne ispuni EU standarde.
“Što se tiče izvoza osjetljivih životinjskih proizvoda u EU, važno je imati pouzdan lanac kontrole prehrambenih proizvoda. Koordinacija zadataka državnih ureda za veterinarstvo i sigurnost hrane s inspektoratima i laboratorijima na razini entiteta nije dovoljno jasna da bi osigurala uspjeh. Ako se otkrije virus u mesu, mora biti moguće otkriti uzrok. Tako da postoji zadaća za nadležne vlasti u BiH. Drugi prioritet bi trebao biti gradnja, zajedno s Hrvatskom, mosta preko rijeke Save blizu Gradiške da bi bio rasterećen promet kroz grad Gradišku. Ovo neće biti moguće do 1. srpnja, ali bi se tome trebalo pristupiti hitno”, kazao je.
Kada je u pitanju prelazak hrvatske granice, Stano je pojasnio da Hrvatska neće odmah ući u schengenski prostor, ali će se morati strogo pridržavati schengenskih pravila na graničnim kontrolama od 1. srpnja 2013.
“Ovo je najvjerojatnije promjena koju će građani BiH prvu primijetiti. Da li će građani BiH moći ići u i iz Hrvatske s osobnom kartom ovisit će o odluci država članica EU. Komisija pozdravlja spremnost Hrvatske da pita zemlje članice EU da odobre tu mogućnost BiH i to tretiraju kao prioritet. Još bitnije, domaći granični promet između dvije zemlje će biti omogućen. Građani koji žive na graničnom području dobit će specijalne propusnice da pređu granicu”, objasnio je.
Stano je pohvalio rad Direkcije za europske integracije BiH te posebno izdavanje brošure “Na granici s EU” koja se nalazi na internet stranici DEI-a i u kojoj je odgovoreno na više od 70 najučestalijih pitanja vezanih za EU.
