Remek-djelo moderne arhitekture – Francuski paviljon u Studentskom centru svečano je večeras otvoren nakon nekoliko godina obnove, a početak novog doba tog dugo zanemarenog prostora označila je izložba fotografija iz zbornika “Arheologija modernosti u prostoru Studentskog centra”.
Spomenik pred kojim danas stojimo podsjeća nas da je arhitektura u prvoj polovici 20. stoljeća u Zagrebu i Hrvatskoj rasla paralelno sa svjetskim tokovima i trendovima, a u slučaju Francuskog paviljona čak smo bili korak ispred svijeta i vremena, rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović na otvorenju.
Ta je zgrada bitan dio europske kulturne baštine, no da bismo se tim graditeljskim naslijeđem mogli hvaliti, moramo ga znati čuvati, naći mu primjerenu namjenu, osigurati mu život i živost, rekao je. U gotovo osam desetljeća postojanja Paviljon je samo tri godine bio u funkciji, dok je ostatak vremena “propadao u ljepoti”, bio je građen kao središnje mjesto Zagrebačkog zbora, a danas bi mogao postati ishodište novog života SC-a, gdje bi studenti i građani uživali dolaziti, raditi, učiti i živjeti, dodao je.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar izrazio je radost što je taj važan spomenik kulture napokon obnovljen. Obnova je doduše trajala devet puta dulje nego inicijalna gradnja, ali ipak zahvaljujem svima koji su uložili sredstva, u SC-u, Sveučilištu i Gradu Zagrebu, a na PDV-u koji je na to plaćen vjerojatno će zahvaliti ministar financija, napomenuo je.
“Sretan je čovjek koji petnaest godina hodajući po Zagrebu svakih dvjesto-tristo metara ne osjeti samo duh grada, nego i projekt u kojemu je osobno sudjelovao ili bio najdirektnije involviran, a ako netko sutra nađe zamjerku i napravi performans protiv, nadam se da se netko od arhitekata ili projektanata neće odreći ovog projekta”, rekao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji budućnost Paviljona vidi kao svojevrsni centar tolerancije s obzirom na to da živimo u vremenima u kojima je to “nasušna potreba”.
Novinare je nakon otvorenja podsjetio kako je Grad Zagreb uložio dvije trećine novca, gotovo deset milijuna kuna, te da je on “inicirao, gurao i napravio” taj projekt. Vratili smo slavu 77 godina staroj zgradi, a po mom sudu, to ne bi bio samo zagrebački i hrvatski, nego i europski projekt, naglasio je.
Da je riječ o simboličnom povratku SC-a u okrilje Sveučilišta u Zagrebu i simboličnom početku novih odnosa na dobrobit svih studenata, smatra rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras. To prekrasno arhitektonsko djelo otvara mogućnosti za razne namjene, od izložaba i predstava, rekao je, a dobrom smatra i ideju da ondje bude muzej tolerancije.
Francuska veleposlanica Michele Boccoz napomenula je kako Francuski paviljon svjedoči o snažnim i bliskim vezama između Hrvatske i Francuske te Zagreba. U ovom prekrasnom gradu koji obiluje impresivnom arhitekturom vrlo su rijetka francuska arhitektonska ostvarenja. Zato se radujem što je danas pred nama savršeno renovirana građevina koja svjedoči prekrasnom stilu tridesetih godina i inovativnom duhu, rekla je.
Povjesničar umjetnosti i teoretičar dizajna Feđa Vukić ustvrdio je kako se arhitektonske i konstrukcijske posebnosti te zgrade ne mogu shvatiti izvan konteksta koji je nastao tridesetih godina za potrebe Zagrebačkog zbora i Velesajma, “u vrijeme kada je u ovom gradu i Hrvatskoj postojao visoki stupanj kulture inovativnosti i javni dijalog”. Dodao je kako vjeruje da će se na izložbi fotografija iz zbornika, koji rekonstruira cijelu kulturnu vrijednost konteksta te urbane adrese, pronaći i povijesni materijal za “novu funkciju” Paviljona.
Kao prvi idući događaj u tom prostoru sanacijski upravitelj SC-a Pejo Pavlović najavio je Smotru sveučilišta u studenom. Nekad je tu bilo susretište modernog svijeta s kreativnim silama naše kreativne sredine, iz njihovog su dodira potekli mnogi utjecajni i inovativni projekti, a siguran sam da će s obnovljenim Francuskim paviljonom u svom središtu dvorište SC-a i dalje spajati prošlost s budućnošću, Sveučilište sa živim tkivom grada, rekao je.
Izložbeni paviljon Republike Francuske izgrađen je 1936/1937. prema projektu francuskih arhitekata Roberta Camelota i Jacquesa&Paula Herbea te građevinskog inženjera Bernarda Lafaillea, a u sklopu sajamske priredbe Zagrebačkog zbora. Riječ je o jedinstvenoj inženjerskoj inovaciji na kojoj je prvi put primijenjena tankostijena vitoperna konstrukcija za nosivu strukturu u visokogradnji. Paviljon je vrlo kratko zadržao svoju izvornu namjenu izložbenog prostora najnovijih dostignuća tehnike te je služio kao skladište dasaka, uredskog inventara i scenske opreme obližnjeg Teatra &TD.
Prvi pokušaj njegova oživljavanja bio je početkom osamdesetih kada su u njemu kratko prikazivani filmovi i performansi, a devedesetih su izvedene predstave “Tit Andronik” i “Budi se lijepa”. Nada da će Paviljon postati novo kazališno središte završava krajem devedesetih kada se zbog sigurnosnih razloga i lošeg stanja zgrade ona zatvara za bilo kakvo javno korištenje. Projekt obnove paviljona počeo je 2009., a u njoj su sudjelovali Grad Zagreb, Studentski centar i Sveučilište u Zagrebu.
