Pred Višim sudom u Beogradu danas je održano još jedno ročište u procesu rehabilitacije četničkog vojvode Draže Mihailovića.
Iskaz je dao povjesničar Bojan Dimitrijević koji je govorio o postupku koji je 1946. vođen protiv Mihailovića te o povijesnim činjenicama kojie su bile predmet tog suđenja.
Dimitrijević je novinarima nakon ročišta rekao da je tijekom svjedočenja govorio o nekoliko falcifikata, kojima je tijekom suđenja ukazivano na suradnju Mihailovića s vlastima NDH i s italijanskim okupatorima u Crnoj Gori.
“Govorio sam također i o tome kakav je bio njegov odnos prema njemačkim okupatorima i je li u tome bilo kolaboracije. Pokušali smo problematizirati optužnicu novim detaljima koji su na suđenju bili izostavljeni, prije svega dokumentima, koji govore o partizanskim pregovorima sa Nijemcima ili njemačkim dokumentima iz kojih se vidi da su oni Mihailovića doživljavali kao vođu pokreta otpora”, rekao je Dimitrijević.
Na današnjem ročištu trebala su svjedočiti još dva povjesničara, Kosta Nikolić i Veselin Ðuretić, ali će sud njihove iskaze uzeti na sljedećem ročištu zakazanom za 8. listopada.
Pored toga, Sud je dobio predlog SUBNOR-a da se kao svjedoci pojave i Miodrag Zečević i doktor Branko Latas.
Prije početak ročišta ispred zgrade Višeg suda okupile su se pristalice četničkog pokreta, partizanskog pokreta, pripadnice organizacije “Žene u crnom” te grupa mladih koja se predstavlja kao SKOJ, koje je razdvajao veliki broj policajaca.
“Žene u crnom” imale su transparente “Stop proricanju zločina”, “Stop falcificiranju povijesti” i “Predsjedniče Nikoliću, odrecite se titule četničkog vojvoda”.
Koordinatorica organizacije “Žene u crnom” Staša Zajović rekla je da ta organizacija prosvjeduje zbog toga što se procesom ne vrši pravna rehabilitacija Dragoljuba Mihailovića, već rehabilitacija jedne ideologije, koja je poražena u Drugom svetskom ratu. Ona je u izjavi novinarima ocijenila da nastavak ovog i sličnih procesa, pored toga što rehabilitira fašizam, stvara nove probleme u regiji.
Poništenje presude od 15. jula 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na smrt strijeljanjem, kao i vraćanje građanskih prava, zahtjevom za rehabilitaciju zatražio je njegov unuk Vojislav Mihailović, a pridružili su mu se Srpska liberalna stranka, sa akademikom Kostom Čavoškim na čelu, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, profesor međunarodnog prava Smilja Avramov i drugi.
Predlagači tvrde da Mihailoviću nije omogućeno pravo na obranu, da nije vidio svog odvjetnika do početka suđenja, da nije imao ni pravo na nepristran sud te da mu je optužnica uručena sedam dana prije početka suđenja.
