Ruski znanstvenici odbacuju teze o globalnom zagrijavanju i najavljuju za 2014. godinu nastanak “malog ledenog doba”. Znanstvenici su do sada bilježili zagrijavanja klime. Otopljavanje na Zemlji počelo je u drugoj polovici 18. stoljeća, s početkom industrijske revolucije.
Upravo zato smatra se da je ovaj proces povezan s antropogenskim utjecajem. Čovječanstvo povećava emisiju ugljikovog dioksida, koji prouzrokuje efekt “staklenog vrta”.
Ali, ruski znanstvenik Vladimir Baškin ne slaže se s ovim mišljenjem. On tvrdi da promjena klime ima cikličan karakter i da nije nikako povezana s ljudskom djelatnošću.
On, s kolegom Raufom Galiulinim iz Instituta za fundamentalne probleme biologije Ruske akademije znanosti, dokazuje da je današnje otopljavanje tek odjek izlaza planete iz “malog ledenog doba” i uskoro nam, naravno prema geološkim razmjenama, predstoji ulazak u novo ledeno doba.
Malo ledeno doba nastaje s periodom od nekih 500 godina. Prethodni je bio sredinom proteklog milenija, kada se u Engleskoj zaledila Temza, Nizozemci su se klizali na klizaljkama, a u Rusiji su stranci bili obuzeti strahom kada su vidjeli da drveće puca od mraza.
Razdoblja zahlađivanja i otopljavanja imaju interval od nekih 30 do 40 godina. Na primjer, u Rusiji je bilo otopljavanje 30-tih godina prošlog stoljeća, kada je bila moguća navigacija Sjevernom morskom maršrutom, zatim je bilo zahlađenje u ratno doba, pa 70-tih otopljavanje.
Početak novog razdoblja zahlađenja povezan je s aktivnošću sunca. Snaga zračenja naše zvijezde opada i to utječe na klimu.
”Znanstvena istraživanja klime proteklih geoloških razdoblja stavljaju pod sumnju osnovanost zahtjeva Kjotskog protokola, tvrdi Vladimir Baškin.
Protokol ograničava emisiju plinova koji izazivaju efekt “staklenog vrta” i dopušta trgovinu kvotama na ove emisije. “Emisija ugljičnog dioksida je normalan prirodan proces, i nije isključivo rezultat ljudske djelatnosti”, kaže znanstvenik za Glas Rusije.
Oceani Zemlje sadrže 60 puta više ugljikovog dioksida, nego zrak. Prilikom porasta temperature na planeti dolazi do njegovog aktivnijeg izdvajanja.
Globalno zagrijavanje, o kome se toliko priča više je marketinški potez, nego znanstveni problem. Ukoliko je nastalo zagrijavanje – objašnjava pozadinu sličnih razmišljanja ruski znanstvenik Baškin – to znači da se potreba za tradicionalnim vrstama energenata (nafta i plin) smanjuje, i cijena na ove energetske sirovine mora pasti.
Ali, to više nije znanost već politika, tvrdi Baškin i dodaje da nas očekuje globalno zahlađenje, a ne globalno zagrijavanje.
Ipak, nema potrebe da čovječanstvo strahuje od zahlađenja: ono će se razvijati polako i biće osjetljivo tek sredinom 21. stoljeća.
