Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti proslavila je u utorak 29. travnja svoj dan i 153. godišnjicu osnutka i tim je povodom u palači HAZU održana svečana sjednica na kojoj su tradicionalno dodijeljene i Akademijine nagrade za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu.
Predsjednik Hrvatske akademije akademik Zvonko Kusić u svom se govoru osvrnuo na proteklu godinu u kojoj je HAZU organizirala ukupno 399 događanja posvećenih svim društvenim područjima i izdala 200 knjiga i časopisa. Akademija je lani osnovala i dvije nove jedinice – Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Križevcima i Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci. Osnovan je i Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa koji će u 2014. objaviti popis kulturno-povijesnih i prirodnih resursa i način njihove zaštite. Tradicionalne Dane otvorenih vrata HAZU koji su lani obuhvatili 146 manifestacija u 15 hrvatskih gradova na 34 lokacije posjetilo je više od 8000 osoba, a u siječnju je u Noći muzeja Akademijine muzejsko-galerijske jedinice i Knjižnicu posjetilo 10.700 građana. Među lani promoviranim izdanjima posebno se ističe nakladnički niz Modernizacija prava koji sadrži 20 knjiga. Zaklada HAZU u 2013. je novčano pomogla 158 znanstvenih projekata.
Akademik Kusić podsjetio je na osnutak Akademije 1861. kada se počela pozicionirati kao najviša hrvatska znanstvena i umjetnička institucija, čuvar nacionalnog identiteta i supstitut hrvatske državnosti. “Akademija je, sa svojom autonomijom, tradicijom, autoritetom i ideološki nepristranim stavom, ona institucija koja može okupiti najkompetentnije znanstvenike i stručnjake u hrvatskom društvu i donositi zaključke utemeljene na znanstvenim, stručnim i etičkim postavkama. Time se Akademija pozicionira kao referentno mjesto u društvu s dominantnom vjerodostojnošću. Akademija je svjesna da djeluje dugoročno, a naše postavke i usmjerenja su takvi da osiguravaju stabilnost društva. Ne možemo očekivati da će oni biti uvijek direktno prenešeni, ali imamo osjećaj da kapilarno ipak ulaze u društvo. Svjesni smo da naš utjecaj nije i ne smije biti direktan. Akademija mora utjecati na promjenu društvene svijesti, a ne direktno na politička odlučivanja. Za Akademiju bi bilo pogubno da se bavi dnevnom politikom”, rekao je akademik Kusić, koji je istaknuo da je Akademija odoljela pritiscima da se politički i svjetonazorski svrsta na nečiju stranu. “Jedno od glavnih poslanja Akademije, uz čuvanje identiteta i predstavljanje države i nacije, je i zalaganje za jedinstvo nacije. Mi smo Akademija svih građana Hrvatske, svih svjetonazora. Za Akademiju postoji samo jedna Hrvatska i ona ne može sudjelovati u razdvajanju nacije. Akademija ima prednost pred drugim institucijama koje uvijek nude parcijalna rješenja i to joj daje poziciju savjesti nacije i institucije koja promovira najviše vrijednosti nacije bez obzira na ideologiju”, kazao je Akademik Kusić koji je svoj govor završio podsjećanjem na rečenicu iz zadnjeg saborskog govora hrvatskog bana Ivana Mažuranića koji je rekao da vjeruje u hrvatsku prošlost, sadašnjost i budućnost. Govoreći o nagradama HAZU koje se dodjeljuju od 1993., akademik Kusić je kazao da njima Akademija promovira najviši oblik kvalitete i slobode znanstvenog i umjetničkog rada. Do sada je nagradu dobilo 203 znanstvenika i umjetnika, koji su po riječima akademika Kusića opravdali povjerenje jer su mnogi od njih kasnije postali dekani, rektori i akademici te napravili društvenu, znanstvenu i umjetničku karijeru i stekli međunarodni ugled.
