Vrhovni sud potvrdio je odluku Izvanraspravnog vijeća zagrebačkoga Županijskog suda da se bivši šef jugoslavenske, ali i hrvatske tajne službe Josip Perković izruči Njemačkoj, gdje je osumnjičen zbog sudjelovanja u ubojstvu hrvatskoga političkog emigranta Stjepana Đurekovića.
“Kao neosnovane odbijene su žalbe državnog odvjetnika i tražene osobe Josipa Perkovića podnesene protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 8. siječnja 2014. broj Kv-Eun-2/14, kojim je na temelju europskog uhidbenog naloga bila odobrena predaja tražene osobe Josipa Perkovića Saveznoj Republici Njemačkoj”, stoji u rješenju Vrhovnog suda, prenosi HRT.
“U cijelosti su prihvaćeni argumenti Izvanraspravnog vijeća našeg suda, a samim time odbijena argumentacija istaknuta u žalbi državnog odvjetništva odnosno Josipa Perkovića da bi u konkretnom slučaju nastupila zastara kaznenog progona”, izjavio je glasnogovornik Županijskoga suda u Zagrebu Krešimir Devčić. U audioprilogu donosimo izjavu glasnogovornika Devčića.
Nobilo: Odluka pogrešna i protuzakonita
Odluku Vrhovnog suda o izručenju Josipa Perkovića njegov odvjetnik Ante Nobilo ocijenio je pogrešnom i protuzakonitom. U razgovoru za HRT Nobilo je rekao da će noćas završiti ustavnu tužbu te privremenu suspenziju izručenja. To će predati sutra na Ustavni sud. Tvrdi da je Vrhovni sud donio krivu odluku o zastari te je time, kako tvrdi, Perkoviću ugroženo pravo na slobodu.
Ustavna tužba, koju je najavio Nobilo ne ukida odluku o izručenju, pojasnila je ustavno pravna stručnjakinjaSanja Barić sa riječkog Pravnog fakulteta. Donosimo njezinu izjavu u audioprilogu.
Turudić zadovoljan, policija se priprema
Sudac Ivan Turudić izrazio je zadovoljstvo što je njegovu prvostupanjsku odluku o izručenju Perkovića Njemačkoj Vrhovni sud u cjelosti potvrdio.
Odluka Vrhovnog suda osim strankama u postupku, proslijeđena je i MUP-ovoj službi za međunarodnu policijsku suradnju koja s Njemačkom treba dogovoriti točno mjesto i vrijeme Perkovićeve predaje. Desetodnevni zakonski rok za predaju počeo je teći od trenutka kada je odluka postala pravomoćna, a to je 17. siječnja.
No, načelni rok u kojem bi se trebalo odlučiti o predaji je 60 dana, jer se rokovi, s obzirom na okolnosti mogu produljivati Zakon poznaje mogućnost produljenja rokova ukoliko postoje okolnosti koje bi sprječavale izručenje, a na koje Hrvatska ne može utjecati.
“Također i za taj rok postoje mogućnosti produljenja u slučaju humanitarnih razloga, odnosno eventualnih ugroza života i zdravlja tražene osobe”, rekao je Devčić. Ipak, zakonske odredbe nisu egzaktne i sklone su promjenama pod raznim okolnostima. Primjerice ako je osoba koja čeka izručenje bolesna dodatni desetodnevni rok počinje se primjenjivati tek kada ozdravi.
Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo najavio je već ranije da priprema i ustavnu tužbu, posljednji pravni lijek koji bi mogao spriječiti izručenje. Ustavnu tužbu temeljit će na argumentima da Perković nije imao pošteno suđenje i da je povrijeđen princip vladavine prava. Iako ustavna tužba sama po sebi ne može spriječiti izručenje, uz tu tužbu će bit priložen i zahtjev za izdavanje privremene mjere od strane Ustavnog suda. Ako ta privremena mjera bude izdana, ona bi mogla privremeno suspendirati njegovo izručenje do odluke Ustavnog suda.
U Vrhovni sud Nobilo nije niti polagao nade. Očekivao je da će žalba biti odbijena, a to je izvodio iz razloga što je, prema njegovim riječima, sastav vijeća identičan sastavu vijeća koje je donijelo prvu odluku o slovenskom uhidbenom nalogu, pri čemu su primijenili kriterije koje on svojoj žalbi napada.
Oporba: Suprotne odluke o Perkoviću i Mustaču šalju lošu poruku
Oporbene stranke nisu iznenađene odlukom Vrhovnog suda o izručenju Josipa Perkovića Njemačkoj, no upozoravaju da suprotne sudske odluke o izručenju Perkovića i neizručenju Zdravka Mustača šalju lošu poruku građanima i Europskoj uniji.
Potpredsjednik HDZ-a Dražen Bošnjaković rekao je Hini da je Vrhovni sud dosljedan u svojoj praksi, budući da je u sličnom predmetu već donio takvu odluku. To je dobro s aspekta sigurnosti građana, vezano uz ujednačenu sudsku praksu, dodao je.
Međutim, ostaje gorak okus jer je Županijski sud u Velikoj Gorici u istovjetnom predmetu odlučio da Njemačkoj neće izručiti Mustača, kojega njemačko pravosuđe, kao i Perkovića, tereti za pomaganje u ubojstvu Stjepana Đurekovića, napominje Bošnjaković.
Budući da se DORH, koji je u postupku zastupao njemačko tužiteljstvo, nije žalio na tu odluku, Bošnjaković upozorava da će pitanje je li sud u tom postupku odlučio ispravno ostati bez odgovora.
Različite odluke županijskih sudova u Zagrebu i Velikoj Gorici smetaju i laburistu Dragutinu Lesaru. Imamo jedan Ustav i jedan zakon o europskom uhidbenom nalogu i očekujem da hrvatsko pravosuđe, bez obzira sudi li Turudić ili Hrvatin, uskladi sudsku praksu po istom Ustavu i istom zakonu, poručio je.
Na neujednačenost sudske prakse upozorava i Josip Salapić (HDSSB). Bilo bi dobro da je pravosuđe bilo jedinstveno u oba slučaja, kazao je Salapić, koji različite sudske odluke u istoj stvari tumači kao dokaz da se politika nije trebala petljati u pravosuđe.
Ovo dokazuje da ono što se petljalo oko ‘lex Perkovića’ i ustavnih promjena, za koje se tvrdilo da imaju ili nemaju veze s Perkovićem, nije dobro. Sve je trebalo prepustiti pravosuđu. Tada bi bilo manje problema i za Hrvatsku i za samog Perkovića, a ovako smo poslali lošu poruku EU, uvjeren je Salapić.
Slično misli i Ruža Tomašić (HSP AS). To se trebalo napraviti odmah nakon 1. srpnja prošle godine. Vlada nije trebala blamirati ni državu niti sebe izmjenom Zakona samo tri dana prije ulaska u EU, kazala je. Zanimljivo je da su ti isti ljudi koji su branili Perkovića prije nešto više od desetak godina govorili da država ne smije biti talac jednog čovjeka i da bi Gotovina morao ići u Haag dokazati svoju nevinost. Sada smo vidjeli da je Hrvatska postala talac jednog čovjeka i ispala je nevjerodostojna i neozbiljna, rekla je Tomašić.
