Premijer Andrej Plenković u New Delhiju je sudjelovao na summitu o umjetnoj inteligenciji, istaknuvši kako se skup održava u trenutku kada se tehnologija razvija brže nego ikada u povijesti.
Podsjetio je da je od početka ljudske civilizacije do 2000. godine proizvedeno tek nekoliko stotina eksabajta informacija, dok danas gotovo dvostruko više stvaramo – svakoga dana. No, naglasio je, problem nije samo u količini podataka, nego u poremećenoj ravnoteži između znanja i buke.
“Granica između činjenica, mišljenja i manipulacije sve je nejasnija. Umjetna inteligencija sada proizvodi sadržaj toliko uvjerljiv da je teže razlikovati istinu od izmišljanja. Napredak dolazi s ogromnim obećanjem, ali i ozbiljnim rizicima u pogrešnim rukama”, upozorio je.
Dodao je kako demokracija ne počiva na vladavini najučenijih, nego na prosudbi većine, a ta većina može ostati slobodna samo ako je kvalitetno informirana. U suprotnom, “sloboda izbora riskira postati sloboda iluzije”. Umjetna inteligencija, istaknuo je, istodobno pojačava naše sposobnosti i našu odgovornost te transformira zdravstvo, obrazovanje, poslovanje i javne usluge. Europa je pritom izabrala model umjetne inteligencije usmjerene na čovjeka, utemeljene na temeljnim pravima i transparentnosti.
Govoreći o Hrvatskoj, premijer je poručio: “Digitalna transformacija naš je ključni nacionalni prioritet u godinama koje dolaze.” Prije šest godina tek tri od dvadeset kućanstava imala su pristup 5G mreži, dok ih danas ima devetnaest od dvadeset. Optički internet dostupan je u 75 posto kućanstava, a 83 posto građana koristi digitalne javne usluge. No, infrastruktura sama po sebi nije dovoljna – presudni su talent i poduzetništvo.
Istaknuo je uspjehe hrvatskih tehnoloških tvrtki poput Infobipa, Rimca, Microblinka, Gideona i Infinuma, koje potvrđuju globalnu konkurentnost domaće inženjerske izvrsnosti. Ipak, naglasio je da inovacija sama po sebi nije napredak bez jasnog usmjerenja i odgovornosti regulatora.
“Odlučujuće pitanje nije možemo li biti brži, već možemo li mudro voditi ovu transformaciju. Stoga umjetna inteligencija mora biti uključiva za sve i služiti kao koristan instrument slobodnog društva”, zaključio je.
Na marginama summita Plenković se sastao s brazilskim predsjednikom Luizom Ináciom Lulom da Silvom. Razgovarali su o sporazumu o slobodnoj trgovini između Europske unije i Mercosura, koji bi mogao otvoriti nove prilike hrvatskim izvoznicima na tržištu Latinske Amerike, uz predviđene zaštitne mehanizme za osjetljive sektore.
Premijer je razgovarao i s glavnim tajnikom UN-a Antóniom Guterresom o globalnim sigurnosnim izazovima, uključujući rat u Ukrajini i stanje na Bliskom istoku. “U kontekstu brojnih sigurnosnih prijetnji, važno je da ostanemo čvrsto predani multilateralizmu na globalnoj razini”, poručio je.
Potvrdio je i da je u neformalnom razgovoru sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem pojasnio da suradnja ministarstava obrane Hrvatske, Kosova i Albanije nije usmjerena protiv Srbije, čime su, kako je naveo, otklonjeni postojeći nesporazumi. [H.D.]
