Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je danas u Bosni i Hercegovini. U Mostaru je posjetio Biskupski ordinarijat i sastao se s mons. Petrom Palićem, biskupom Mostarsko-duvanjske i upraviteljem Trebinjsko-mrkanjske biskupije, a potom je razgovarao s predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH i predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.
U izjavi za medije nakon sastanka, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović istaknuo je kako je dinamika razgovora u kontinuitetu zadnjih nekoliko godina na korist i Bosni i Hercegovini u cjelini, a posebno hrvatskoga naroda u BiH, objavljeno je na službenim stranicama Vlade RH.
Razgovarali su, dodao je, o zajedničkim projektima koje pomaže i sufinancira Vlada Republike Hrvatske – u kulturi, obrazovanju, znanosti i zdravstvu – a koje će kasnije tijekom dana i obići. U tom je kontekstu najavio je i skorašnje slične posjete središnjoj Bosni i Posavini.
Zahvalio je hrvatskoj Vladi i na pomoći u gašenju požara ove sezone.
“Došli smo, kao uvijek, kao prijatelji Bosne i Hercegovine, kao predstavnici i Vlade i glavne političke stranke u Republici Hrvatskoj koja vodi brigu o Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao ravnopravnom konstitutivnom narodu”, poručio je premijer Plenković kazavši kako je na sastanku bilo riječi o svim političkim aktualnostima te daljnjoj suradnji.
Istaknuo je kako su Hrvatska i Bosna i Hercegovina izrazito vezane susjedne zemlje, a Hrvatska želi ponoći BiH i u njenim reformskim naporima osobito na putu u Europsku uniju.
“Glavna smo zemlja koja se zalaže da Bosna i Hercegovina što prije dobije kandidatski status”, dodao je podsjetivši da je na Europskom vijeću prije mjesec dana Hrvatska radila na tome da se 14 kriterija suzi na manji broj kako bi ih BiH lakše ispunila.
Želimo mirnije ozračje u BiH
Govoreći o suradnji između dvije zemlje, premijer Plenković kazao je kako se ona manifestira i činjenicom da je robna razmjena između Hrvatske i BiH sada na razini od 2,5 milijardi eura, a Hrvatska je drugi ulagač u BiH, gdje su prisutne brojne hrvatske kompanije koje svojim aktivnostima pridonose kreiranju radnih mjesta i gospodarskom rastu.
Hrvatska je promptno proteklih dana, kao što to čini svake godine, reagirala na svaki signal u protupožarnoj zaštiti šaljući redovito svoje kanadere koji su gasili požare u BiH, dodao je premijer Plenković.
“Želimo da opće ozračje u Bosni i Hercegovini uoči izbora 2. listopada ove godine bude što mirnije, da bude jedna demokratska debata i rasprava tijekom kampanje”, naglasio je.
Izrazio je žaljenje što na razini političkih stranaka u Federaciji nije postignut dogovor o ograničenim ustavnim reformama i izbornoj reformi, jer je dijalog između političkih predstavnika najbolji politički način da se dođe do prihvatljivih rješenja koja će zadržati duh i slovo Daytonsko-pariškoga mirovnog sporazuma i Washingtonskoga sporazuma, jačati partnerstvo i povjerenje između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji.
Do toga, nažalost, nije došlo, a nisu uspjeli ni pregovori koje je podržavala Europska unija i Sjedinjene Američke Države.
Schmidt je dao koristan i uravnotežen prijedlog
Reakcije bošnjačkoga dijela političkih stranaka na inicijativu visokog predstavnika Christiana Schmidta ocijenio je razotkrivajućima.
“Mi smatramo da je smjer koji je on naumio zauzeti dobar i koristan za Bosnu i Hercegovinu te prilično uravnotežen prijedlog koji vodi računa o svim konstitutivnim narodima i svim građanima Bosne i Hercegovine”, kazao je ističući kako bi jedan takav potez doveo do kvalitetnijeg funkcioniranja i formiranja predstavničkih tijela nakon izbora.
Hrvatskoj je, naglasio je premijer Plenković, u interesu stabilna, demokratska i uključiva Bosna i Hercegovina, u kojoj će Hrvati, premda najmalobrojniji konstitutivni narod, biti ravnopravni. To je, dodao je, konstanta Vladine politike za koju se kontinuirano zalaže i ukazuje svim partnerima u međunarodnoj zajednici.
“To radimo kao prijatelj, susjed i zemlja koja želi da Bosna i Hercegovina dobro funkcionira, da se ekonomski razvija, da bude socijalno uključiva, a da sve što Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu može dodatno povezati snažimo na dobrobit obiju zemalja”, istaknuo je.
Vlada sufinancira tri projekta u BiH
Podsjetio je da se sutra otvara Pelješki most, najveći kapitalni i infrastrukturni projekt za Hrvatsku od kada je članica Europske unije.
I taj će projekt dodatno osnažiti veze između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, dodao je istaknuvši kako će se rasteretiti protok ljudi i roba kroz Neum, a smanjit će se i gužve tijekom ljetnih mjeseci.
Nakon Mostara, premijer Plenković posjetit će Čitluk, Čapljinu, Stolac i Ravno, gradove u kojima je hrvatska Vlada podupirala brojne projekte.
Podsjetio je da je samo ove godine Vlada kroz različite resore investirala preko 500 milijuna kuna, izdvojivši tri temeljna projekta koji su i simboličke važnosti – bolnica u Mostaru, koja predstavlja život i zdravlje, dovršetak Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, koje predstavlja identitet te Sveučilište u Mostaru, koje predstavlja znanje i budućnost.
Hrvatska pomoći BiH na putu u EU
Odgovarajući na pitanja novinara o izborima u BiH, premijer Plenković istaknuo je kako treba smiriti loptu, omogućiti da se izbori provedu na najbolji mogući način te da okvir za njih bude takav da formiranje vlasti bude dobro i korisno za Bosnu i Hercegovinu.
Posebno, dodao je, izbori trebaju biti ključna odskočna daska za brzo ispunjavanje kriterija za dobivanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji.
“Europska unija je budućnost Bosne i Hercegovine, a Hrvatska je ta koja želi uzeti Bosnu i Hercegovinu pod ruku, što bi se reklo, i pomoći joj da ide u tom smjeru”, poručio je pojašnjavajući smisao hrvatske politike i angažmana te iskren, otvoren, susjedski, partnerski i prijateljski odnos.
Govoreći o brutalnoj ruskoj agresiji na Ukrajinu, podsjetio je na jasnu poziciju Hrvatske i glede osude Rusije i glede solidarnosti s Ukrajino.
“Bezrezervno i snažno poduprli smo Ukrajinu i u političkom, diplomatskom, humanitarnom, vojnom i tehničkom smislu”, dodao je.
U tu se politiku ubraja, kazao je, i podrška Hrvatske finskom i švedskom članstvu u NATO-u, koje su nakon više desetljeća odlučile napustiti politiku neutralnosti u ovakvim okolnostima, strahujući za vlastitu sigurnost, i odabrale članstvu u tom obrambenom savezu i mehanizmu kolektivne sigurnosti.
Ključna je ravnopravnost konstitutivnih naroda
Naglasio je da će Hrvatska, ulaskom u Schengen i eurozonu, biti jedna od samo 15 država koje su i u NATO-u i u Europskoj uniji i u Schengenu i eurozoni te kao takva može puno više pomoći i Bosni i Hercegovini pa i pravima Hrvata u toj zemlji.
Poručio je kako je povjerenje među hrvatskim i bošnjačkim političkim strankama preduvjet kvalitetnog funkcioniranja u Federaciji te kako na tome treba raditi, a ravnopravnost triju konstitutivnih naroda temelj je svega.
Visoki predstavnik, dodao je, ima vrlo uravnotežen prijedlog. On ne radi iskorak samo prema jednom narodu, već paket dobar za sve, poručio je premijer Plenković.
Svaka Milanovićeva izjava šteti Hrvatima u BiH
Upitan o istupu predsjednika Zorana Milanovića koji je njegovu posjetu Hercegovini nazvao PR-om, premijer Plenković je ponovio kako predsjednik stalno čini štetu Hrvatima u BiH.
“Ako je ovo PR, šta su onda njegovi boravci u BiH”, poručio je upitavši koje su to koristi bile od Milanovićevih posjeta toj zemlji i ustvrdivši da je, ako je realizacija projekata poput mosta na Svilaju, mosta u Gradišci, otvaranja radnih mjesta kroz djelovanje hrvatskih kompanija u BiH te izgradnju Pelješkoga mosta PR, onda to dobar PR.
“Te njegove floskula su krajnje beskorisne i štetne. Njegova aktivnost je dominantno štetna. Ako je netko u stanju tjednima i mjesecima besprizorno vrijeđati visokog predstavnika onda taj ne želi dobro Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Uvijek je ocjena ista – samo čini štetu, ništa korisno. To je dobro da i Hrvati u Bosni i Hercegovini shvate. Svaka njegova izjava šteti Hrvatima u Bosni i Hercegovini, isključivo im šteti i udaljava sve partnere i saveznike od rješavanja hrvatskoga pitanja u Bosni i Hercegovini”, istaknuo je predsjednik Vlade.
Na kraju se osvrnuo na kritike liječnika, podsjetivši da je njegova Vlada povećala plaće u javnom i državnom sektoru kao nijedna Vlada dosad.
“Da nas netko kritizira da nismo povećali plaće liječnicima, medicinskim sestrama i drugom zdravstvenom osoblju, to jednostavno nije točno”, zaključio je.
