Kako predstaviti brojnim turistima grad u kojem živiš?! Je li dovoljno ispričati samo općenite povijesne činjenice ili je potrebno domaćem i stranom gostu ponuditi jedinstven doživljaj?
Jedanaest posebnih, energičnih Šibenčanki, redom članica Udruge turističkih vodiča Mihovil Šibenik pitalo se isto, a onda su udružile kreativnost i znanje te stvorile jedinstven koncept Šibenska cura.
Samozatajno su se predstavile publici na Dan žena, 8. ožujka 2022. godine kroz priču o ‘Šibenskim curama’ odnosno brojnim ženama koje su svojim načinom života, znanjem i inovativnosti sudjelovale u oblikovanju grada kakav je danas. Ovakav turistički razgled izazvao je veliko zanimanje domaćih žitelja Šibenika koji nisu prestali komentirati podatke koje su čuli.
Mnogo toga što su vrijedne vodičke ‘iskopale’ u spisima bilo je do tad nepoznato, pa je tako Šibenska cura počela živjeti na gradskim ulicama.
Turistička atrakcija Šibenika, Šibenska cura sastoji se od petnaestak priča o izuzetno i nedovoljno poznatim ženama koje su kroz povijest svojom životnom pričom, svojim duhom i osebujnošću sudjelovale u stvaranju bogate šibenske povijesti.
Turističke vodičice koje su ovaj koncept osmislile kažu kako broj nije konačan te da se svakodnevno pojavljuju detalji o životima nekih drugih, ne spomenutih žena.
Ovisno o tome krećete li u razgled s Tinom Biluš, Karmen Bezbradica, Antoniom Slamić, Danijelom Marinčić, Josipom Petrina, Mericom Mikuličin, Sandrom Grgas, Vinkom Skorić, Zlatkom Rodin, Zvonimirom Krvavica ili Deanom Karađole Radovčić, svaka od suvremenih turističkih vodičica odabire svoju rutu i svoj komad povijesti.
Kod gradskog kazališta, HNK Šibenik ćete čuti priču o Ester Mazzoleni, članici jedne od najutjecajnijih obitelji 19. i 20. stoljeća, koja je progutala cvrčka u dobi od 3 godine, čemu su pripisivali njen talent opernog pjevanja.
Bila je kraljica talijanskog bel canto pjevanja, te je probudila zanimanje za djela G. Verdija, sopranistica svjetskog glasa. Ulazeći u stari dio Šibenika, prolazeći Zagrebačkom ulicom čut ćete priču o časnim sestrama, Benediktinkama sv. Spasa koje su ujedno sve redom bile iz plemićkih obitelji.
One su bile prve hrvatske, ali i europske glumice, scenaristice, redateljice, kostimografkinje i scenografkinje. Suđeno im je nakon što je na jednoj od njihovih predstava izbila tučnjava 1615. godine.
Tonka Friganović jedina je zasad poznata Dalmatinka vojnikinja Prvog svjetskog rata, a za svoju hrabrost dobila je čin desetnika. Rođena u težačkoj obitelji, nadimak “amazonka” dobila je radeći u bolnici.
U najužem dijelu grada, u uskim kalama podno tvrđave Sv. Mihovila, kriju se priče o Dumi i Đuliji, uspješnim poduzetnicama, voditeljicama javnih kuća. Biti bludnica krajem 19. stoljeća bio je legalan posao, ali i zahtjevan. Njihove radnice uživala su sva tadašnja prava, a Duma i Đulija su na poseban način vodile računa o ovoj djelatnosti u gradu.
U obližnjoj ulici živjela je Šemprešola, najromantičniji šibenski oriđinali, “stara cura” koju je opjevao i sam Arsen Dedić, poznata po tome što je cijeli život čekala svog „kapetana”. Zgrada u kojoj je živjela, u ne tako dalekoj prošlosti, i dalje postoji s originalnim izgledom prozora skrivenim škurama. Ana Vidović je prva žena pripadnica hrvatskog narodnog preporoda, autorica romantičarskog spjeva na hrvatskom jeziku “Anka i Stanko”, tiskanog 1841. godine, čime se svrstala među važna imena nositelja preporodnih ideja. I kad stignete kružnom šetnjom na samu rivu, tu ćete čuti priču o Slavki Berović, snalažljivoj ženi koja se i danas spominje u razgovorima Šibenčana i živi u sjećanjima svih koje je svojim brodom, veslajući prevozila u grad, godinama prije izgradnje Šibenskog mosta.
“Prvi tematski razgled grada, Mračna strana srednjovjekovnog Šibenika, otvorio je put idejama i sličnim projektima Udruge, te je ostvario nama iznimno važan cilj – pobuđeno je zanimanje sugrađana o različitim temama iz šibenske povijesti. Uslijedile su: Kameni čuvari Šibenika(u sklopu Fortitude projekta i suradnje s Tvrđavom kulture), Božićne užance, Priča iz šibenske kužine, Od brudetože priko buklije do dišpetože, Poljana – posveta šibenskim vizionarima, Zelena tura Šibenikom – posveta Robertu Visaniju i na kraju Šibenska cura koja priča povijest kroz žensku prizmu. Brojne su samostalne tematske ture članova Udruge, no ipak su nam najdraže one gdje surađujemo i, naravno, uz zabavu, stvaramo, dijelimo i uživamo u bogatstvu novih priča”, rekle su ove kreativne suvremene šibenske cure koje su zamislile, kreirale i na kraju i ostvarile niz različitih sadržaja za posjetitelje svih dobnih skupina.
Želite li doživjeti Šibenik na drugačiji način, rezervirajte svoj termin i krenite u istraživanje.
Foto: Nikola Zoko
