Bolje obrazovani ljudi, ljudi koji vladaju raznim vještinama, pogotovo oni s informatičkom pismenošću, lakše će i kvalitetnije napredovati u društvu visokih tehnologija, lakše će se zaposliti i mijenjati zaposlenja, pronalaziti novo zaposlenje, i lakše se prilagođavati tehnološkim i društvenim promjenama
Piše: Prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić
Institut Ruđer Bošković, Zagreb i Sveučilište u Rijeci
Kada je Mile Mrvalj prije tri godine pokrenuo časopis “Ulični fajteri” puno puta smo nas dvojica raspravljali, a i danas raspravljamo, o važnosti obrazovanja stanovništva, o razvoju znanosti i tehnologije u društvu, koji nisu samo pokretači napretka društva već omogućuju i bolji socijalni status ljudi te učinkovitiju borbu protiv siromaštva i beskućništva.
Bolje obrazovani ljudi, ljudi koji vladaju raznim vještinama, pogotovo oni s informatičkom pismenošću, lakše će i kvalitetnije napredovati u društvu visokih tehnologija, lakše će se zaposliti i mijenjati zaposlenja, pronalaziti novo zaposlenje, i lakše se prilagođavati tehnološkim i društvenim promjenama, koje se sve brže događaju. Obrazovanje, koje nije samo puko stjecanje znanja i vještina, već koje izgrađuje humanu i empatičnu osobu temelj je društva bez isključenosti.
Stoga, od ovog broja “Uličnih fajtera”, pokrećemo rubriku “Obrazovanje, znanost, humanost”, koju ću voditi kao jedan od urednika ovog časopisa. Dolazim iz područja obrazovanja i znanosti, pa će često moji gosti biti profesori, znanstvenici i istraživači, ali posebno ću cijeniti pisanje naših sugrađana, bez obzira na dob, koji žele iznijeti svoj stav o važnosti obrazovanja, znanosti i tehnologije za napredak društva, te kako oni gledaju na važnost obrazovanja i znanosti i na njihov odnos s humanosti.
Najvažnije da se obrazovanje stanovništva započne što ranije, naravno prilagođeno dobi, te nastavi kroz cijeli život. Pogotovo je to važno u današnje vrijeme kada se nova znanja i tehnologije pojavljuju praktički svakodnevno i isto tako brzo zastarijevaju. Nije bez razloga jedan od važnih europskih prioriteta cjeloživotno obrazovanje.
Obrazovanjem, ako je moderno, stječemo znanja i vještine potrebna za svakodnevni život i rad, ali i za blisku budućnost, za savladavanje novih izazova.
Obrazovanje pomaže kod iznenadnih, nesvakodnevih i kriznih situacija (bolest, rastava braka, gubitak posla, ovrhe, teroristički napadi, idr.) u kojima se svatko od nas može naći. Uz obrazovanje važna je znanost jer njena primjena omogućuje inovacije i razvoj novih tehnologija, što je temelj napretka ljudske vrste. Napredak se očituje kroz podizanje standarda življenja ljudi, unaprijeđenju i olakšavanju komunikacije, poboljšavanju transporta, učinkovitijem liječenju, produljenju životnog vijeka, idr.
Obrazovanje, znanost i tehnologija moraju biti povezane s humanošću. Nažalost napredak društva često ne ide u korak s napretkom znanosti i tehnologije, što se vidi u postojanju poremećenih međuljudskih i društvenih odnosa, nedovoljnoj empatiji pojedinaca i društva, padu morala, izokrenutim sustavima vrijednosti, terorizmu, ratovima.
Eckhart Tolle, mislilac i duhovni učitelj današnjice, u svojoj knjizi “Govor tišine” rekao je: “Pamet u kojoj nema mudrosti iznimno je opasna i destruktivna”.
Zaključio bih da su obrazovanje, znanost i humanost blisko povezani, a znanje, znanost i tehnologija bez empatije i humanosti nisu cjelovite.
